Ako mu Evropljani ponovo uvedu sankcije, Iran bi mogao da nabavi nuklearno oružje, upozorio je njegov ministar spoljnih poslova Abas Aragči u intervjuu za londonski list „Gardijan“ uoči razgovora u petak s predstavnicima tri države koje kritikuju stav Irana.
Francuska, Njemačka i Velika Britanija, povezane sa SAD, prošle nedjelje su tokom sastanka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) osudile navodni nedostatak saradnje Irana u vezi s nuklearnom energijom.
Kao odgovor, Teheran je objavio da stavlja u upotrebu „nove napredne centrifuge“ za obogaćivanje uranijuma potrebnog za njegov nuklearni program.
Međutim, iranske vlasti nikada nisu zatvorile vrata diskusijama.
Teheran brani svoje pravo da koristi nuklearnu energiju u civilne svrhe i negira da želi da stekne atomsku bombu, u šta sumnjaju zemlje Zapada.
Ajatolah Ali Hamnei koji je na vlasti od 1989. godine i donosilac je konačnih odluka o osjetljivim državnim pitanjima, zabranio je vjerskim dekretom (fatvom) bilo kakvu upotrebu atomskog oružja.
„U Iranu se vodi debata da je to možda bila loša odluka“, rekao je Abas Aragči u intervjuu koji je u četvrtak objavio britanski dnevnik „Gardijan“.
Ako Evropljani ponovo uvedu sankcije Teheranu, „onda će ubijediti sve u Iranu da je ta doktrina pogrešna“, ukazao je on.
Zvanična novinska agencija Irna je prenijela da bi iranski predstavnik Madžid Takt-Ravanči trebalo da se danas sastane sa „brojem dva“ u diplomatskoj službi EU Enrikeom Morom u Ženevi, uoči nuklearnih pregovora sa Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom.
Kroz nekoliko nedjelja predstoji povratak u Bijelu kuću Donalda Trampa, arhitekte takozvane politike „maksimalnog pritiska“ na Iran tokom njegovog prvog mandata (2017-2021).
Za Teheran cilj ovonedjeljnih razgovora je da se izbjegne „dvostruko katastrofalna“ situacija koja bi ponovo dovela do „maksimalnog pritiska“ Sjedinjenih Država uz pritisak i Evropljana, rekao je politikolog Mostafa Širmohamadi.
Za sada, „Iran nema Evropljane na svojoj strani, zbog niza navoda uključujući vojnu podršku Teherana Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine“, rekao je Širmohamadi iz Teherana.
Iran koji kategorički odbacuje optužbe, nada se da će izgladiti stvari sa Evropljanima dok pokazuje čvrstinu.
Iranski ministar spoljnih poslova govorio je u utorak o puštanju u rad „nekoliko hiljada naprednih centrifuga“.
Aragči koji je 2015. nadgledao nuklearne pregovore svoje zemlje i velikih sila, nije precizirao rokove.
Po riječima portparola Atomske organizacije Irana Behruza Kamalvandija, taj proces bi mogao da potraje „četiri do šest mjeseci“.
Centrifuge su mašine koje obogaćuju uranijum pretvoren u gas tako što ga rotiraju velikom brzinom, omogućavajući povećanje udjela izotopskog fisionog materijala (U-235) koji ima različite namjene.
Iran je 2015. godine u Beču zaključio sporazum s Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i Sjedinjenim Državama o ograničavanju svog nuklearnog programa i zauzvrat dobio najavu smanjenja međunarodnih sankcija Teheranu.
Ali, 2018. Donald Tramp je jednostrano povukao SAD iz sporazuma kojeg se Teheran – kaže IAEA – pridržavao i ponovo uveo teške sankcije Iranu.
Kao odmazdu, Teheran je znatno povećao rezerve obogaćenog materijala i podigao prag na 60% obogaćenja, dok je po definiciji IAEA potrebno 90% za izradu atomskog oružja.
„Ne namjeravamo da pređemo 60% u ovom trenutku“, uvjeravao je Aragči list „Gardijan“.
Nuklearni sporazum koji je sada „prazna ljuska“ koju pregovori nisu uspjeli da ožive i koji ističe u oktobru 2025, ograničio je ovu stopu obogaćenja na svega 3,67%.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovio je odlučnost da spriječi Islamsku Republiku da nabavi atomsko oružje: „Učiniću sve da spriječim da ona postane nuklearna sila“, rekao je on u TV-intervjuu emitovanom u četvrtak uveče.
Temelji iranskog nuklearnog programa datiraju iz kasnih 1950-ih, kada su Sjedinjene Države potpisale sporazum o civilnoj saradnji sa tadašnjim iranskim liderom, šahom Mohamedom Rezom Pahlavijem.
