Mladi najviše vjeruju vojsci i crkvi, a pri izboru partnera najbitnije im je odobrenje porodice i vjersko uvjerenje, odnosno religija kojoj partner pripada.
To je pokazalo istraživanje “Suočavanje sa nesigurnostima u tradicionalnim okvirima”, koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje.
Prema podacima CGO, čak 72,4 odsto mladih ističe da im je značajno odobrenje porodice, ali i vjerska uvjerenja, odnosno religija partnera. Pored toga, 39,5 odsto smatra da je etničko poreklo značajno, a 24,5 odsto mladih vrednuje nevinost. Polovina mladih, čak 50,8 odsto naglašava važnost obrazovanja partnera.
Studija je sprovedeno u saradnji s agencijom Ipsos na uzorku od 501 ispitanika uzrasta od 14 do 29 godina, kazali su juče iz CGO-a.
Autorka Valentina Ostojić ocijenila je da iz tih podataka proizilazi da su mladi u Crnoj Gori zabrinuti u vezi sa socioekonomskim faktorima života, poput zapošljavanja, obrazovanja i karijernih mogućnosti, ali i da su izuzetno konzervativni.
Istraživanje pokazuje da je tek 41,5 odsto mladih uključeno u tržište rada na bilo koji način, uključujući povremene i poslove na nepuno radno vrijeme. Kada traže posao, 61,6 odsto smatra da je stručnost ključna, dok 42,5 odsto naglašava značaj veza s uticajnim ljudima, a 32,8 odsto ističe političku povezanost.
Najizraženiji strahovi mladih, prema tom istraživanju, jesu loš zdravstveni sistem, nezaposlenost, nemanje dostojne penzije i zagađenje. Čak 41 odsto mladih smatra da bi vlada trebalo da ograniči ili zabrani štetnu industrijsku proizvodnju.
Istovremeno, 45,8 odsto mladih ima želju da emigrira iz Crne Gore, pri čemu studenti magistarskih i doktorskih studija najčešće izražavaju tu namjeru. Najčešći razlozi za odlazak su bolji životni standard – u 32,4 odsto slučajeva, bolje prilike za zapošljavanje 18,2, više plate 14 odsto i kvalitetnije obrazovanje 11 odsto. Samo 5,5 odsto mladih želi da ode kako bi iskusilo život u novoj kulturi.
Prema istraživanju, obrazovni sistem izaziva podjednako nezadovoljstvo i nepovjerenje. Nezadovoljstvo kvalitetom obrazovanja izražava 37 odsto ispitanika, dok dodatnih 35 odsto ima neutralan stav.
“Čak 55 odsto vjeruje da je u Crnoj Gori moguće “kupiti” ocjene i ispite. Ova percepcija je izraženija među visokoobrazovanim ispitanicima”, precizirano je u studiji.
Što se tiče životnih prioriteta, 83 odsto mladih kao najvažniji cilj navodi nezavisnost, dok 76,9 odsto želi da ima djecu, a 75,9 procenata uspješnu karijeru. Učešće u političkom životu prioritet je za svega 19 odsto ispitanika.
Prema tom istraživanju, čak 78,3 odsto crnogorske omladine ne bi željelo zavisnike od narkotika kao komšije, dok bi 42,7 odsto isto reklo za pripadnike LGBTQ+ zajednice. Više od polovine ispitanika smatra da crnogorska kultura mora biti zaštićena od stranih uticaja, a isto toliko vjeruje da istopolni parovi ne bi trebalo da imaju pravo na brak.
Povjerenje u institucije varira – mladi najviše vjeruju vojsci, dok političke partije i mediji uživaju najmanje povjerenja. S druge strane, 58,7 odsto mladih ima veliko povjerenje u religijske organizacije kojima pripadaju.
Što se politike tiče, skoro polovina mladih od 48,8 odsto nije zainteresovana za politička dešavanja. Ipak, 71,1 odsto podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, dok 80,3 odsto mladih smatra da ratovi iz devedesetih godina i dalje imaju značajan uticaj na region. Oko 20 odsto mladih smatra da bi u određenim okolnostima diktatura mogla biti bolja od demokratije.
Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica (UDG) Nikoleta Đukanović, kazala je da mladi ulazak Crne Gore u EU dominantno vide kao okvir za bolji život, a ne kao sredstvo za demokratiju i vladavinu prava, jednakost svih, i poštovanje ljudskih prava.
“Kada pitate mlade koji se zalažu za ulazak Crne Gore u EU da li njeguju vrijednosti te organizacije, dominantno daju negativne odgovore kriveći Zapad i zapadne vrijednosti za sve ono što ne valja”, kazala je Đukanović.
Ona je rekla da su podaci istraživanja porazni, ali nisu iznenađujući, jer ukazuju na duboke probleme u društvu, za koje odgovornosti moraju preuzeti nadležne institucije i aktivno djelovati na njegovom poboljšanju.
“Posebno brine činjenica da je 37 odsto mladih nezadovoljno obrazovnim sistemom, što ukazuje na nisko povjerenje u kvalitet i efikasnost obrazovanja. Kako da mladi postanu konkurentni i uspješni kada su temeljne vrijednosti obrazovanja i rada potkopane? Najbolji mladi odlaze iz Crne Gore, dok političke partije često zloupotrebljavaju svoje funkcije, regrutujući prosječne, pa čak i loše studente, koji potom stupaju na značajne državne funkcije. Takav sistem stvara dodatne prepreke za napredak, i jasno je da bez ozbiljnih reformi ništa neće biti bolje”, istakla je Đukanović.
Istraživanje je pokazalo da mladi u Crnoj Gori pokazuju sklonost ka teorijama zavjere, pa tako 41 odsto smatra da su neke bolesti, poput virusa COVID, kreirane od strane tajnih društava kako bi uticale na vlade, dok samo 20 odsto ispitanika odbacuje ovu tvrdnju. Polovina ispitanika vjeruje da tajna društva imaju uticaj na politiku, dok 27,6 odsto ispitanika ostaje neodlučno.
Savjetnik predsjednika Vlade za kulturu i mlade Vučić Ćetković komentarisao je rezultate istraživanja i istakao je da povećanje naknada za program stručnog osposobljavanja, kao i povećanje plata može doprinijeti poboljšanju standarda za mlade u Crnoj Gori.
“Zadatak države jeste da obezbijedi mladim ljudima kvalitetno obrazovanje, i mogućnost zapošljavanja i dobar prelaz iz sistema obrazovanja na tržište rada. Ulazak Crne Gore u EU će neminovno uticati na to da će mladi ljudi napustiti svoju zemlju, pa se mora vrlo strateški i promišljeno raditi na rješavanju tog problema”, kazao je on.
