Novi stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula, izjavio je juče da će u ocjenama napretka Beograda istrajavati na ispunjavanju uslova koji se za priključenje Evropskoj uniji (EU) postavljaju pred zemlje kandidate.
“Moj posao je da razgovaram sa predstavnicima institucija koje moraju da naprave glavninu posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u razgovorima sa predstavnicima vlasti komuniciram očekivanja i analiziram ono što se po nekoj opštoj procjeni mora napraviti”, rekao je Picula za agenciju Hina.
On je dodao da pretpostavlja da će taj proces biti složen, ali da je na njegovoj strani političko “evropsko i nacionalno” iskustvo.
Upitan o ocjenama dijela medija u Srbiji bliskih vlasti koji ga nazivaju “srbomrscem”, Picula je rekao da zahvaljujući prethodnom iskustvu ima “jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrednosno obojeno”.
On je za N1 rekao da za izvjestioca za Srbiju nije imenovan zato što je Hrvat, nego zato što se dokazao u proteklih 11 godina u različitim dionicama, kada je trebalo potvrditi privrženost EP nastavku politike proširenja.
“Ali jednako tako u tom procesu, osim podrške, mi smo često bili kritični prema svemu onome što smo cijenili nedopustivim ili nedovoljno razvijenim kada je riječ o državama kandidatima. Zaista, ja bih volio da i Srbija na neki način ide korak u korak sa svojim političkim ambicijama”, dodaje.
Kako je rekao, u idućem periodu bi trebalo da se prestane sa ponavljanjem nekih starih grešaka.
“Niko ne bira izvan Srbije vlast u Srbiji, ali ukoliko zemlja želi da postane članica EU, tada se mora partnerski odnositi i prema EU, koja ima svoje kriterijume. I ja vjerujem da u tom slučaju, ako se budemo poštovali, ako budemo pristajali na metodologiju, da ćemo zabilježiti napredak”, rekao je Picula, ističući da pred Srbijom ima “jako puno posla”.
Upitan o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Srbija “sjutra postala članica EU” kada bi priznala Kosovo i uvela sankcije Rusiji, što je odbacio kao neprihvatljivo, Picula je odgovorio da to ne bi bilo dovoljno.
“Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene susjede. Ali, naravno da pored toga postoji cio niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora ispuniti”, objasnio je Picula.
On je podsjetio da postoje kopenhaški kriterijumi koji su “putokaz kojim su prošle sve druge zemlje, pa će morati i Srbija”.
To su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađivanja sa ciljevima Unije.
Upitan o Vučićevoj izjavi da bi Srbija “sjutra postala članica EU” kada bi priznala Kosovo i uvela sankcije Rusiji, što je odbacio kao neprihvatljivo, Picula je odgovorio da to ne bi bilo dovoljno
Na pitanje o Vučićevom sastancima i sporazumima s nizom evropskih lidera, poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca, kao i o dolasku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja u petak stiže u Beograd, Picula je naglasio da je važno otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali da je jednako tako važno i da li ste nekome potrebni.
“To je u politici realnost, očito da postoji lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih”, rekao je Picula.
On je naglasio da ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces i da EP mora da ima “opštu sliku pred očima”. “EU jeste veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država”, naveo je Picula.
On kazao da je na EP da procijeni do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizovano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je obezbijedilo slobodu štampe i nezavisnost pravosuđa.
“Dobre bilateralne odnose Srbije sa nekom državom članicom EU treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz EP malo utiču”, istakao je Picula.
Vučićeva izjava da je “jako dobro razumio poruku” koju je EP poslao izborom Picule je odbrambeni mehanizam za moguće kritike od strane novog izvjestioca, ocijenila je Branka Latinović
On je naglasio da će sliku o Srbiji stvarati i kroz kontakte s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i poslovne zajednice, što će mu pomoći da stvori cjelovitiju sliku.
Vučić je u utorak izjavio da je “jako dobro razumio poruku” koju je EP posala izborom Picule, ali da će sarađivati sa njim.
“Znate da je Kaja Kalas šefica za bezbjednost i spoljne poslove EU. Glavni čovjek je Matije Masikas takođe iz Estonije. Kao izvjestilac za takozvano Kosovo u EP, kako čujem, biće ponovo Estonac. Estonac je šef kancelarije visoke komisije na Kosovu. Opet Estonac, mnogo čudno. A nama dali Hrvata. Baš im hvala! Nije problem u Hrvatu, već u njegovim stavovima”, kazao je Vučić.
Njegova izjava da je “jako dobro razumio poruku” koju je EP poslao izborom Picule je odbrambeni mehanizam za moguće kritike od strane novog izvjestioca, ocijenila je za N1 Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka Srbije pri OEBS-u.
Ona smatra da je najvažnija poruka to što Picula dolazi iz druge poslaničke grupe, iz Progresivne alijanse socijalista i demokrata (SD).
“On dolazi iz druge poslaničke grupe, nije klub narodnih partija, i u tome treba vidjeti jednu zamku, s obzirom na to da je ta grupacija u EP i do sada imala značajniju kritičnu notu prema onome što se dešava u Srbiji, a sada je Picula predstavnik te grupe. I on je već rekao juče da taj pregovarački put Srbije traje dugo, što i jeste, mi smo već 10 godina u tom procesu pregovaranja a nismo došli do približnog cilja”, kazala je Latinović.
Picula će na poziciji izvjestioca za Srbiju naslijediti slovačkog poslanika iz grupe Evropske narodne partije (EPP) Vladimira Bilčika.
U proteklom mandatu je bio stalni izvjestilac za Crnu Goru, prije toga je vodio delegaciju EP za BiH i Kosovo i bio sam zamjenski član za delegacije za odnose sa Srbijom.
