Rusija u zemljama BRIKS-a vidi prije svega mogućnost zaobilaska zapadnih sankcija. Koje planove ima Moskva i kakvi su izgledi za uspjeh?
U ruskom Kazanju održava se godišnji samit država BRIKS-a, šesnaesti od osnivanja te organizacije 2006. godine. Na njemu učestvuje 24 predsjednika država i vlada, među kojima je i ruski domaćin, predsjednik Vladimir Putin.
Na nedavnom samitu u Južnoafričkoj Republici, Putina nije bilo na zajedničkoj fotografiji. Umjesto njega tamo je bio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Putin je otkazao učešće jer se očigledno plašio da će biti uhapšen, budući da je Međunarodni kazneni sud u Hagu izdao protiv njega nalog po hitnom postupku, a Južnoafrička Republika priznaje taj sud.
Prvobitnoj grupi članica BRIKS-a – Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici – priključile su se 2024. godine još četiri zemlje: Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Iz Moskve kažu da zanimanje za saradnju raste, da 34 države žele saradnju „u raznim oblicima“, među kojima su članice Zajednice nezavisnih država, zemlje iz Afrike, Južne Amerike i jugoistočne Azije.
Na samitu u Kazanju biće govora o proširenom formatu BRIKS plus, kako bi se povećalo ekonomsko i političko značenje te organizacije.
Jedna od glavnih tema je zajednički sistem plaćanja BRIKS Bridge, koji je ruski ministar finansija predstavio početkom oktobra.
On bi trebalo da omogući „brzo i povoljno“ prekogranično plaćanje između zemalja članica u nacionalnim valutama, uključujući i tehnologiju „blok čein“ (blockchain) i digitalne valute centralnih banaka – bez uključivanja korespondentnih banaka u SAD-u.
Prema pisanju magazina The Economist, Moskva na taj način želi da zaobiđe međunarodne sankcije koje Rusiji onemogućavaju prekogranično plaćanje u američkim dolarima.
Planirani sistem plaćanja alarmirao je zapadne institucije za finansijski nadzor, ali je uspostavljanje takvog sistema plaćanja komplikovano.
Zemlje učesnice moraju da pruže veliku državnu pomoć, a sistem bi mogao da preoptereti nacionalne regulatorne institucije, ako bi jedna zemlja nagomilala velike novčane rezerve u valuti druge države.
Motiv Rusije je jasan, kaže Economist, ali zašto bi drugim državama BRIKS-a trebao takav sistem plaćanja?
Evgenij Kogan s ruske Visoke ekonomske škole, na svom profilu na Telegramu „Bitkogan“ napisao je da organizacija BRIKS dosad nije pokazala gotovo nikakvu spremnost da Rusiju zaštiti od međunarodnih sankcija.
Tako se Razvojna banka, koju su osnovale zemlje BRIKS-a, 2022. i sama priključila sankcijama protiv Rusije.
Osim toga, Kogan ukazuje na sljedeću relaciju: ukupno stanovništvo država BRIKS-a ima 3,5 milijardi ljudi, što je 45 posto svjetskog stanovništva. Istovremeno, njihov udio na globalnom bruto društvenom proizvodu iznosi 37,3 posto. Iz toga on zaključuje da je „prerano govoriti o novom svjetskom poretku“.
Ali, zemlje u razvoju imaju interes za organizaciju BRIKS i njen sistem plaćanja. „Ne da bi ljutile SAD, nego kao mogućnost doista brzog plaćanja“, napisao je ovaj ruski ekonomista.
Pet do sedam posto međunarodnih plaćanja u američkim dolarima usporava se zbog pravila poslovanja američkih korespondentnih banaka. To bi trebalo da pomogne u borbi protiv insajderskog trgovanja, pranja novca i finansiranja terorizma.
Kogan kritikuje da države BRIKS-a zastupaju „filozofski pogled nedjelotvornog i nepravednog modernog svjetskog poretka“.
Moskvi ipak uspijeva da format BRIKS proda kao „novi svjetski poredak“, kaže Anton Barbašin s portala RiddleRussia. U razgovoru za DW ovaj politikolog ukazuje na rastuću ekonomsku i političku ulogu članica BRIKS-a – Indije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata – otkako je Rusija pokrenula opšti rat protiv Ukrajine.
Rusija pokreće brojne inicijative, iako većina njih ne bude sprovedena, ili ostanu na nivou sportskog takmičenja BRIKS-a.
„Projekat jedinstvene valute je propao“, zaključuje Barbašin. Do sada samo Iran sarađuje s Rusijom na izgradnji „alternativne finansijske arhitekture“, koja bi se trebala zasnivati na ruskom sistemu plaćanja Mir.
Organizacija BRIKS ostaje „interesni klub“ u kojem svako želi jednostavno sklapati dobre poslove, kaže Barbašin. „Rusija je zbog pritiska zapadnih zemalja samo najvažniji ponuđač jeftinih energenata“.
Barbašin je uvjeren da će geslo BRIKS-a „Za pravedan svijet“ ostati samo geslo, jer svaka država članica vodi vlastite pregovore s razvijenim zapadnim zemljama i zato što unutar te organizacije postoje brojne suprotnosti.
Zato iz te organizacije neće nastati ni vojni savez.
„Kina i Indija su se 2020. malo sukobljavale, a Iran uvijek iznova ratom prijeti Saudijskoj Arabiji, partneru Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ako eskalira konflikt između Kine i SAD-a, države BRICS-a će se raspršiti u različite tabore“. Budućnost organizacije BRIKS zavisiće od suparnika Indiji i Kini, smatra Barbašin.
Indija i Kina su u 2023. godini sa 90 posto bili glavni uvoznici ruske nafte. Na to ukazuje Aleksej Čigadaev sa univerziteta u Lajpcigu u razgovoru za DW.
Od trgovine zavisi kako će biti punjen ruski državni budžet, kaže ovaj politikolog i orijentalista.
„Južnoafrička Republika i Brazil u ovom slučaju igraju jasno podređenu ulogu.“ A uticaj Kine na Rusiju upravo raste brže nego uticaj Indije zbog finansijske interakcije. Od svih opcija, kineska valuta i dalje ostaje najlikvidnija i najmanje nestabilna.
Čigadaev kaže da kineske vlasti ne podržavaju priključenje kineskih banaka ruskom sistemu prenosa finansijskih poruka (SPFS), koji slično funkcioniše kao i SWIFT.
Umjesto toga, Kina na ruskom tržištu vrbuje za svoj vlastiti finansijski sistem CIPS. U Rusiji trenutno djeluju četiri kineske banke koje obavljaju transakcije 23 ruske banke kao neizravnih učesnica.
„Rusija će vjerovatno sve više postajati zavisna od juana i Pekinga da bi zadržala pristup međunarodnom finansijskom sistemu“, smatra Čigadaev.
On misli da Moskva upravo zato želi da podstakne stvaranje zajedničke valute BRIKS-a, kako bi smanjila svoju sve veću zavisnost od Kine.
