Taman kad pomislite da u BiH ne može ništa da vas iznenadi, demantuje vas peticija Muzeja Tešanj. Iako stara desetak godina, peticija je sada stigla pred nadležnu komisiju a u njoj se traži da kuća doglavnika NDH Ademage Mešića, bude nacionalni spomenik.
Dok se deklarativno zaklinju u antifašizam, bošnjački politički i javni predstavnici na sve moguće načine pokušavaju da operu biografije svojih predaka, koji su tokom Drugog svjetskog rata bili na strani fašizma i NDH.
Poslednji primjer na svijetlo dana izašao je na sednici Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kada je pred njene članove stigla je deset godina stara peticija, da se jedna kuća u Tešnju proglasi nacionalnim spomenikom. I to ni manje ni više nego kuća Pavelićevog najbližeg saradnika i osuđenog ratnog zločinca – Ademage Mešića.
„Mi se moramo setiti da je BiH u Drugom svjetskom ratu, učestvovala na strani antifašističkih sila i da su njeni narodi, svi koji žive u njoj, dužni da poštuju antifašističko nasleđe ove zemlje i da se ovakav revizionizam ne smije dozvoliti, da se veliča ime nekoga ko vređa vjerske, etničke i ljudske osjećanje bilo kojeg naroda u BiH, a naročito potomaka onih koji su stradali na stratištima, u logorima NDH“, kaže Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske.
Kad je pokušala da ukaže da je proglašavanje kuće ustaškog doglavnika i ratnog zločinca za nacionalni spomenik u najmanju ruku neprimjereno, naišla je na otpor drugog člana Komisije Faruka Kapidžića sa kojim je ušla i u verbalni sukob. Potvrđuje to i tonski zapis sa sednice.
Da li podržava inicijativu da se Mešićeva kuća proglasi spomenikom, da li je to primjereno s obzirom na njegovu ulogu u Drugom svjetskom ratu – pitanja su na koja Kapidžić nije želio da odgovori.
Ademaga Mešić, put do visokog funkcionera NDH, gradio je između dva svjetska rata. Taj put i odanost, navode, velikohrvatskoj ideji nagrađena u julu 1941, kada ga je Ante Pavelić imenovao svojim doglavnikom .
„Doglavnik je zamenik poglavnika, prvi do njega, i on od tada osniva ustaške organizacije u BiH i aktivno učestvuje u organizaciji i sprovođenja genocida nad Srbima, Jevrejima, Romima i antifašistima. Nesporna je njegova uloga u Drugom svetskom ratu, stotine hiljada ljudi su izgubili život od ustaškog režima“, rekla je Sandra Lukić, istoričar sa Filozofskog fakultet Univerziteta u Banjaluci.
Ademaga Mešić, je 1945. nakon sloma NDH pobjegao u Austriju, gdje je uhapšen i predat jugoslovenskim vlastima. Za veleizdaju i ratni zločin, osuđen je na doživotni zatvor i gubitak građanske časti i oduzimanje imovine. I pored ovih podataka, ideja da njegova kuća bude nacionalni spomenik, ne čudi Lukićevu, jer pokušaji revizije istorije , u Federaciji, nisu nepoznanica.
„Mi smo zapravo svjedoci svakodnevnog istorijskog revizionizma u FBiH. Nije ovde samo stvar revizionizma, ovdje se radi i o nečemu mnogo opasnijem, stavljanje kuće Ademage Mešića na listu nacionalnih spomenika današnje BiH znači nešto drugo, i revitalizaciju i rehabilitaciju fašističke ideologije“, dodala je Lukićeva.
Zbog svega, Ošap Gaćanović najavljuje da će insistirati na pravnim mehanizmima koji postoje propisani za krivično kažnjavanje onih koji žele da veličaju ustaškog poglavnika.
