Izmjene i dopune opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđa rješenje da direktore škola bira direktno ministar. O ovoj temi su govorili član Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Dragan Bojović , direktorica Osnovne škole „Radojica Perović“ Dijana Laković i profesorka književnosti Mirka Živković .
Dragan Bojović navodi da je bilo mnogo kritike i polemike o tome da ovaj način izbora direktora vraća unazad.
„Vjerovatno da rješenje nije idealno ali je iznuđeno rješenje i rješenje koje omogućava da sistem profunkcioniše jer veći dio sistema nije funkcionisao po prethodnom rješenju. Direktori su imenovani i razrješavani od strane školskih odbora. Sami školski odbori nisu funkcionisali na adekvatan način iz raznoraznih veoma praktičnih razloga a jedan od razloga je to što se članovi školskih odbora tretiraju kao javni funkcioneri i dužni su da podnose izvještaje o prihodima i imovini. To dodatno komplikuje stvari jer ljudi ili zaborave da podnesu izvještaj ili nešto neadekvatno prijave“, kazao je Bojović.
Dodaje da nisu plaćeni za posao i nisu motivisani da budu dio školskih odbora.
„Većina članova školskih odbora nisu u školskim odborima odnosno oni ne funkcionišu adekvatno. Pošto se ne prihvataju oni ljudi koji se razumiju u prosvjetu i koji se njome bave, onda zovete prijatelje i poznanike prosto da bi se popunio broj školskih odbora. Onda imamo nefunkcionalan model i nefunkcionalan sistem“, kazao je Bojović.
Božena Jelušić je, navodi on, svojevremeno govorila da školska sredina najbolje zna ko može biti dio odbora, ali su i tada upozoravali da to rješenje neće profunkcionisati na adekvatan način.
„Školski odbori su nažalost nefunkcionalni u ovom modelu u kom sad funkcionišu. Imate problem da je ministarstvo koje je odgovorno za donošenje i sprovođenje politika po prethodnom modelu nije moglo adekvatno da sprovodi te politike. Za svaki problem se kucalo na vrata ministarstva ali kada treba sprovoditi politike i kada treba riješiti problem, ministarstvo nema mehanizme kojim bi riješilo te probleme. Ministar i Ministarstvo će pred građanima odgovarati za politike“, kazao je on.
Iz ugla direktora jedne škole, Dijana Laković je kazala da su se obradovali kada je izmješteno iz ministarstva biranje direktora ali se to pokazalo da nije dobro rješenje.
„Došlo je do izbjegavanja zakona onako kako je predviđeno. Vjerujem da je bila dobra namjera, ali je praksa pokazala izvrtanje dobre namjere. Novo rješenje smo i mi u prosvjeti poželjeli upravo zbog nedefinisanih i nejasnih procedura jer nama u školi nije bilo omogućeno da damo glas za nešto kad su nejasne procedure. Konkretno, u školi u kojoj ja radim, to nije praksa. Članovi školskog odbora su se tretirali kao javni funkcioneri tako da oni nisu bili motivisani da to rade“, kazala je ona.
Mišljenja je da nisu utvrđene procedure odgovornosti niti način biranja direktora, navodi ona i dodaje da se iz medija čuje da postoje pravosnažne presude za jedan broj direktora.
„Postoje i rješenja inspekcijskih organa za razrješenjem. Sad se postavlja pitanje odgovornosti“, kazala je ona.
Profesorica Mirka Živković saglasna je sa direktoricom jer je dugo u prosvjeti, a promjene je raduju.
„Svi volimo da radimo sa direktorima sa kojima imamo dobru komunikaciju, saradnju, jer je to za dobrobit svih nas a prevashodno djece jer smo zbog njih tamo. Ako imamo problema sa izborom direktora i nekim nepravilnostima, onda i mi gore radimo i odražava se na naš posao i na rad u učionici. Kad imate dobrog direktora i ta djeca se smiju kroz hodnike i to se osjeti. Osjećaju da su bliski sa svojim direktorom i nastavnicima. Ja imam sreću da je to uvijek bilo kod nas u školi i to je zaista velika sreća“, kazala je ona.
Bojović je kazao da pošto je upoznao većinu direktora u školama, i dodaje da oni rade izvanredno svoj posao.
„Tendenciju izmjena znam da se u Ministarstvu ne vrši sječa kadrova i da se postavljaju novi neki partijski ljudi. Uopšte nije ta vrsta tendencije. Mi imamo problem u nominalnom smislu da direktor može da uradi bilo šta ukoliko škoslki odbor to ne odluči. Kažemo da u školskim odborima nisu pravnici već ljudi koji se bave nečim drugim“, kazao je Bojović.
