Evropskoj uniji je potrebna mnogo bolje usklađena industrijska politika, brže odluke i masovna ulaganja ukoliko želi da u ekonomiji drži korak s rivalima Sjedinjenim Državama i Kinom, navodi se u dugoočekivanom izvještaju najuglednijeg evropskog tehnokrate Marija Dragija.
Dragi, bivši šef Evropske centralne banke i italijanski premijer, je veći dio prošle godine proveo u Briselu na zahtjev predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, radeći na izvještaju o tome kako EU da održi konkurentnost svoje zelene i digitalizovane ekonomije u vrijeme pojačanih globalnih tenzija.
Međutim, kako ističe portal “Politiko”, postoje naznake da je ovaj izvještaj mnogo više od još jedne birokratske vježbe već da se radi o nečemu što podsjeća na veliku rekonstruciju u duhu sovjetske Perestrojke ili američkog “New Deal-a” iz 1930-ih godina.
U središtu Dragijevog izvještaja je zahtjev za ogromnim privatnim i javnim ulaganjima kakva u Evropi nijesu viđena od 1960-ih i 1970-ih godina. “Situacija je u ovom trenutku veoma zabrinjavajuća”, kazao je Dragi na konferenciji za novinare u Briselu. On je predočio teške izbore s kojima se lideri EU moraju suočiti kako bi spriječili dalji ekonomski pad i socijalne nemire.
“Rast već duže vrijeme usporava u Evropi, ali mi smo to ignorisali… Sada više ne možemo da ignorišemo. Sada su se uslovi promijenili”, istakao je Dragi i dodao “ako Evropa ne postane produktivnija, bićemo primorani da biramo. Nećemo moći istovremeno da postanemo lider u novim tehnologijama, svetionik klimatske odgovornosti i nezavistan igrač na svjetskoj sceni. Nećemo moći da finansiramo naš socijalni model. Moraćemo da smanjimo neka, ako ne i sva, naša ambiciozna nastojanja.”
Trgovinski protekcionizam je u porastu, nema više jeftine energije iz Rusije, blok mora da plaća više svoju odbranu, a populacija se smanjuje, ističe Rojters.
U izvještaju na skoro 400 stranica, Dragi je naveo da je bloku potrebno ulaganje 750-800 milijardi eura godišnje, do 5% BDP-a, što je znatno više čak i od 1-2% BDP-a EU u okviru Maršalovog plana za obnovu Evrope poslije Drugog svjetskog rata. A blok mora djelovati na više frontova.
“Izbor je sljedeći: uraditi ovo ili slijedi spora agonija”, upozorio je Dragi.
U izvještaju se navodi da su zemlje EU već reagovale na nove realnosti, ali je dodao da je njihova efikasnost ograničena nedostatkom koordinacije. Različiti nivoi subvencija među zemljama narušavali su jedinstveno tržište, fragmentacija je ograničavala obim potreban za globalnu konkurenciju, a proces donošenja odluka u EU bio je složen i spor.
U izvještaju se predlaže da se takozvano glasanje kvalifikovanom većinom – umjesto jednoglasnosti – proširi na više oblasti, a kao krajnje rješenje predloženo je da zemljama sličnog stava bude dozvoljeno da samostalno sprovode neke projekte.
Dok će postojeći nacionalni ili EU izvori finansiranja pokriti dio ogromnih potrebnih investicija, Dragi je rekao da bi mogli biti neophodni novi izvori zajedničkog finansiranja na koje, u prošlosti, niz zemalja na čelu s Njemačkom nije želio da pristane.
Analitičari smatraju da će EU vjerovatno odugovlačiti sa sprovođenjem Dragijevih predloga
Njemački ministar finansija Kristijan Lindner izjavio je da zajedničko zaduživanje neće riješiti probleme EU i da Njemačka – najveća ekonomija u bloku od 27 zemalja – neće pristati na to.
Dok se blok priprema za narednih pet godina s novom Evropskom komisijom, Dragijev izvještaj ima za cilj da usmjeri rad Ursule fon der Lajen i njenog obnovljenog tima. Za mnoge od njegovih preporuka biće potrebna podrška od svih 27 vlada članica bloka, što bi moglo biti teško ostvarivo.
Analitičari smatraju da će EU vjerovatno odugovlačiti sa sprovođenjem Dragijevih predloga.
“Političke poteškoće u Njemačkoj i Francuskoj, kao i dugogodišnje podjele među ostalim članicama EU, vjerovatno će spriječiti značajan korak naprijed u integraciji, koji Dragi preporučuje”, kazali su analitičari iz Eurazija Europe.
“Štaviše, nedavni politički razvoj događaja u Francuskoj, uprkos imenovanju Mišela Barnijea za premijera prošle nedjelje, čini nas mnogo skeptičnijima u pogledu kapaciteta EU da ostvari značajne fiskalne ambicije…”
Dragi je u izvještaju takođe istakao da bi antimonopolski regulatori EU trebalo da odobravaju spajanja ne samo na osnovu konkurencije unutar granica EU, već i na osnovu toga da li preuzimanje može podstaći inovacije u sektorima kao što je tehnologija. Bezbjednost i otpornost bi takođe trebalo da imaju veću težinu, dodao je.
Izvještaj je takođe sadržao predloge za 10 ekonomskih sektora, uključujući energetiku, vještačku inteligenciju, farmaciju i svemir.
Endrju Keningem, glavni ekonomista u firmi Kapital ekonomiks, rekao je da izvještaj sadrži mnogo razumnih predloga, ali da mnogi vjerovatno neće biti usvojeni, kao što je bio slučaj i sa prethodnim izvještajima bivših italijanskih premijera Enrikea Lete ove godine i Marija Montija iz 2010, koji su “uglavnom pali na neplodno tlo”.
Rast EU je uporno bio sporiji od rasta Sjedinjenih Država u proteklih dvije decenije, a Kina je brzo sustizala. Veliki dio zaostatka bio je posljedica niže produktivnosti.
Dragi je rekao da, ako bi EU zadržala svoj prosječan rast produktivnosti od 2015. godine, to bi bilo dovoljno samo da se BDP održi konstantnim do 2050. godine. Međutim, bloku je potrebno veće bogatstvo da bi se pokrili troškovi dekarbonizacije, digitalizacije i jačanja odbrane.
Dragijev izvještaj dolazi u trenutku kada pitanja koja je postavio – nedostatak investicija, gubitak jeftine energije i promjena demografije – dovode u pitanje ekonomski model Njemačke, nekadašnjeg motora rasta EU. Folksvagen, najveći proizvođač automobila u Evropi i jedan od ključnih industrijskih stubova Njemačke, prošle nedjelje je najavio da razmatra mogućnost prvih zatvaranja svojih fabrika u toj zemlji.
Dragi, kojem se pripisuje zasluga za spasavanje eurozone od kolapsa tokom vrhunca grčke dužničke krize 2011. godine, rekao je da ne postoji druga opcija osim sprovođenja dramatičnih reformi. “Moramo napustiti iluziju da samo odugovlačenje može očuvati konsenzus”, rekao je Dragi. “Dostigli smo tačku gdje, bez akcije, moramo ili da ugrozimo našu socijalnu zaštitu, našu životnu sredinu ili našu slobodu.”
