Foto:Vlada CG “Uvodimo nove informacione sisteme, prelazimo na digitalizovane procese u inspekciji i u centrima za socijalni rad, jačamo analitičke kapacitete”, dodaje Bilafer Mihaljević.
Poglavlje 19 odnosi se na socijalnu politiku i zapošljavanje i, kako navodi šefica pregovaračke grupe, sada je u završnoj fazi pregovora.
“Najvažniji efekti biće vidljivi kroz bolju zaštitu prava zaposlenih, sigurnije radno okruženje i dostupnije socijalne usluge”, dodaje Bilafer Mihaljević.
Crna Gora se zasad smatra najizvesnijom budućom članicom EU. Vlasti te države ciljaju da okončaju pristupne pregovore do kraja godine kako bi otvorile put ka potpisivanju i ratifikaciji pristupnog sporazuma – procesa koji, prema dosadašnjoj praksi, traje između jedne i tri godine.
Plan Vlade je da Crna Gora postane punopravna članica EU do kraja 2028. godine.
Komisija ne traži samo zakone, već i funkcionalan sistem
RSE: Kako u praksi funkcioniše zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? Šta je sve potrebno da uradite kako bi EU rekla da je još jedno poglavlje u pregovorima zatvoreno?
Bilafer Mihaljević: Zatvaranje pregovaračkog poglavlja nije jedan događaj, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje jasno definisanih završnih mjerila. U slučaju Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, definisana su tri završna mjerila: prvo se odnosi na usklađivanje radnog zakonodavstva i zaštite na radu, drugo na antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost u zapošljavanju i socijalnoj politici, a treće na jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu za korišćenje Evropskog socijalnog fonda.
Evropska komisija ne ocjenjuje samo da li je zakon donesen, već da li postoje institucije, kapaciteti i rezultati koji potvrđuju da sistem funkcioniše. Tek kada se ispune svi elementi: zakonodavni, institucionalni i operativni – Komisija može predložiti zatvaranje poglavlja.
RSE: Vi radite direktno na Poglavlju 19. Sa kakvim se izazovima trenutno suočavate pri usklađivanju?
Bilafer Mihaljević:
Poglavlje 19 je jedno od najzahtjevnijih, jer obuhvata veliki broj različitih oblasti – od radnog prava i zaštite na radu, preko socijalnog dijaloga i zapošljavanja, do socijalne zaštite, jednakosti i inkluzije – i pokriva usklađivanje sa blizu 60 direktiva EU. U aprilu ove godine Skupština je usvojila sedam zakona vezanih za ovo poglavlje. To je bio intenzivan zakonodavni ciklus.
Ali Komisija ne traži samo zakone na papiru, traži i dokaze da sistem funkcioniše.
Na primjer, za inspekciju rada trebamo pokazati ne samo da imamo inspektore, već koliko su nadzora sproveli, koliko nepravilnosti otkrili i kako su ih sankcionisali. Poseban izazov predstavlja koordinacija između više institucija, jer dio direktiva, recimo one koje se odnose na pomorstvo, ribarstvo ili željeznički saobraćaj, ne spada samo u nadležnost jednog ministarstva.
RSE: Potrebno je i dosta administracije i rada na usklađivanju pravnog nasljeđa sa EU. Da li je ovo prilika i za nova radna mjesta?
Bilafer Mihaljević: Da. Konkretno, u naredne dvije do tri godine planirano je zapošljavanje preko 200 novih službenika u institucijama koje su vezane za Poglavlje 19. Npr. Inspekcija rada dobija 11 novih inspektora, Zavod za zapošljavanje planira 38 novih radnih mjesta, Centri za socijalni rad dobijaju 96 novih zaposlenih (socijalnih i drugih stručnih radnika) u naredne tri godine. To nisu samo brojke – to su ljudi koji će direktno raditi sa građanima.Ali pored broja zaposlenih, jednako je važna i kvalitativna promjena. Uvodimo nove informacione sisteme, prelazimo na digitalizovane procese u inspekciji i u centrima za socijalni rad, jačamo analitičke kapacitete. Dugoročno, efekat će biti vidljiv i kroz kvalitetnija radna mjesta i bolje uslove rada na cijelom tržištu.
RSE: Kakva su vaša predviđanja kada ćete zatvoriti Poglavlje 19?
Bilafer Mihaljević: Ne bih govorila o konkretnim datumima, jer zatvaranje poglavlja ne zavisi samo od nas – konačnu ocjenu daje Evropska komisija.
U prethodnom periodu ostvaren je značajan napredak, posebno u ubrzanju zakonodavnih aktivnosti, donošenju strateških dokumenata i jačanju institucionalnih kapaciteta. Važno je naglasiti da se ne radi samo o formalnom usklađivanju, već o izgradnji sistema koji može održivo funkcionisati u praksi.
Ono što mogu reći jeste da smo u aprilu 2026. usvojili ključni zakonodavni paket, dostavili Komisiji Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjenosti obaveza, dok su nacrti preostalih zakona iz oblasti rodne ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava već upućeni na mišljenje.
Zato mogu reći da se Poglavlje 19 nalazi u završnoj fazi pregovora, uz jasan fokus Vlade Crne Gore da ovo značajno polgavlje zatvorimo na odgovoran način, sa punim kapacitetom za primjenu standarda u korist građana Crne Gore.
RSE:Jednom kada ono bude zatvoreno i kada se krene sa njegovom implementacijom šta crnogorski građani mogu očekivati? Kakav napredak u njihovim životima će Poglavlje 19 da donese?
Bilafer Mihaljević: Najvažniji efekti biće vidljivi kroz bolju zaštitu prava zaposlenih, sigurnije radno okruženje i dostupnije socijalne usluge. Građani mogu očekivati jaču zaštitu na radu, veću transparentnost radnih odnosa, ali i razvoj usluga koje podržavaju život u zajednici – posebno za djecu, starije osobe i osobe sa invaliditetom.
Takođe, sistem će biti usmjereniji na podršku zapošljavanju i aktivno uključivanje na tržište rada, što dugoročno doprinosi kvalitetu života.
Konkretno govoreći, Garancija za mlade, koja je već pokrenuta u tri opštine, obezbjeđuje da svaka mlada osoba koja se registruje kao nezaposlena u roku od četiri mjeseca dobije ponudu – posao, praksu, obuku ili nastavak obrazovanja. To je model koji funkcioniše širom EU i koji postepeno širimo na cijelu Crnu Goru.
