Tokom prošle godine u Crnoj Gori dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici bili vozači električnih trotineta, pri čemu je šest vozača zadobilo teške tjelesne povrede. Najmlađi povrijeđeneni vozač imao je 13 godina, kazali su za CdM iz Uprave policije. Policija nema zakonsku mogućnost da sankcioniše vozače električnih trotineta iz razloga što ova vrsta prevoznog sredstva nije prepoznata Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Saobraćajni vještak Igor Radojević za CdM ističe da je prelazno rješenje ograničiti brzinu kretanja električnih trotineta u gradskim sredinama, te da je jako bitno i da se električni trotineti kreću biciklističkom stazom.
Električni trotineti, kao prevozno sredstvo, u upotrebi su i u Crnoj Gori već nekoliko godina, ali zvanična statistika o tome koliko ih ima ne postoji. Voze se svuda – trotoarom, biciklističkom stazom, a u posljednje vrijeme primjetno je njihovo sve učestalije kretanje kolovozom, što je izuzetno opasno. Mogu se kretati brzinom od 30 do 70 kilometara na sat, a u nekim situacijama i više od 90 na sat. Nečujni su, nisu stabilni, tako da zbog nekih malih manevarskih aktivnosti može doći do pada.
“Shodno evidencijama Uprave policije, u toku 2023. godine u Crnoj Gori se dogodilo sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici bili vozači električnih trotineta u kojima je šest vozača električnih trotineta zadobilo teške tjelesne povrede. U navedenim nezgodama nije bilo vozača električnih trotineta koji su smrtno stradali. U ovim nezgodama povrijeđena su i dva pješaka od kojih je jedan zadobio teške tjelesne povrede, a jedan pješak lake tjelesne povrede. Najmlađe lice koje je povrijeđeno u navedenim nezgodama imalo je 13 godina i učestvovalo je u saobraćaju kao vozač električnog trotineta”, kazali su za CdM iz policije.
Policija nema zakonsku mogućnost da sankcioniše vozače električnih trotineta zbog toga što ova vrsta prevoznog sredstva nije prepoznata Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Naime, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja, kao prioritetnom zakonu, definisano je šta je motorno vozilo, moped, biciklo, ali nigdje nema bilo kakvog komentara za električni trotinet, niti za bilo koje prevozno sredstvo koje bi se moglo svrstati u neku kategoriju prevoznih sredstava, kako bi se primjenjivale određene zakonske odredbe. Tako smo svjedoci da električnim trotinetom mogu da upravljaju osobe svih uzrasta, bez bilo kakvih oznaka, zaštite, kaciga…
Saobraćajni vještak Igor Radojević za CdM kaže da je kretanje električnih trotineta biciklističkom stazom prvo i glavno rješenje.
“Ono je najbezbjednije za električne trotinete iz više razloga. Prvo zato što na biciklističkoj stazi ne treba da bude pješak. Kretanjem biciklističkom stazom, vozači električnih trotineta ne smetaju pješacima ili ne bi smjeli da smetaju. Drugo, kada nisu na kolovozu, ne smetaju ni vozilima niti su izloženi bilo kakvoj opasnosti od ostalih vozila koja se kreću kolovozom. U odnosu na bicikliste, oni se biciklističkom stazom kreću brže i to je tačno, ali imaju bolji pregled. U ovim slučajima, po mom mišljenu, njima je mjesto na biciklističkoj stazi”, mišljenja je Radojević.
Smatra i da je jako važno ograničiti brzinu kretanja trotineta na biciklističkoj stazi.
“Vozač trotineta ne bi smio da se kreće više od 20 kilometara na čas. U nekim zemljama Evrope su to definisali zvučnim signalom – ako pređe 20 km/h, on pišti i ispušta zvuk. Na taj način on upozorava ostale učesnike. Sankcije su vrlo rigorozne – oduzimanje trotineta na licu mjesta”, kazao je Radojević.
Zakonska rješenja o kretanju električnih trotineta osim u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, gdje se krovno mogu definisati, treba da budu spuštena i do nivoa lokalnih zajednica jer, kako ističe Radojević, nema svaki grad istu infrastrukturu.
“Na primjer Podgorica i Mojkovac nemaju istu infrastrukturu i ne mogu biti ista pravila za kretanje”, ističe Radojević.
Svako kretanje trotineta po kolovozu je opasno po više razloga.
“Trotinet je sam po sebi nestabilan, visoko težište. Svaki kontakt sa šahtom atmosferske kanalizacije može ozbiljno da ugrozi stabilnost trotineta. Osim što može da padne, može da ga destabilizuje da uđe u putanju kretanja motornog vozila i onda su vozač trotineta i trotinet nezaštićeni. Na kolovozu im nije mjesto čak iako se ograniče na kretanje npr pola mestra od ivice kolovoza –ni to nije rješenje”, upozorava Radojević.
Poseban problem predstavljaju i pješački prelazi, kada se građani na trotinetu ne zaustavljaju, već nailaze većim brzinama.
“Vozač trotineta pješčki prelaz mora isključivo da obavlja na način da se spusti sa trotineta i da ga gura pored sebe. On se kreće brže od pješaka, u putanju vozača i njegov vidokrug ulazi mnogo brže od pješaka. Vozač kada sazna da mu je pješački prelaz slobodan i da može da krene, trotinet može da mu dođe za dvije sekunde”, ukazuje Radojević.
Apsolutno je, naglašava, potrebno odrediti starosnu granicu za upravljanje trotinetom.
“Ako vidite dijete od 15 godina, ako smo propisali granicu na 15 godina kao donju, bez kacige- da mu se momentalno oduzme trotinet uz zapisnik, jer je to jedini način da sačuvamo glavu ovoj djeci. Dakle, vozači trotineta moraju da nose kacigu i flouroscentni prsluk, kako bi učinili sebe vidjljvijim i kako bi bili manja opasnost za ostale učenike u saobraćaju. Brzinu u gradskim uslovima ograničiti – to je prva stvar, dovesti na nivo bicikala na biciklističkim stazama, to je prelazno rješenje koje je bezbjedno da kažem”, ocijenio je Radojević.
Da li će i kada električni trotineti biti tretirani kao prevozna sredstva i uvršteni u zakonske okvire nije poznato jer CdM-u nije odgovoreno iz Ministarstva saobraća i pomorstva.
