Pobjeda: Posljednjih mjeseci je znatno povećan broj građana Ukrajine koji se obraćaju ambasadi te zemlje u Crnoj Gori. Od početka rata 24. februara, više od 24.000 osoba je došlo u Crnu Goru, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori se nalazi više od 8.300 građana te zemlje koji su došli nakon početka agresije – kazala je Pobjedi Natalija Fijalka, otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine.
Ona je kazala da su građani Ukrajine dobro primljeni u Crnoj Gori, ali da postoji, nažalost, jedna percepcija – mnogi građani misle da su u Crnu Goru stigli imućni Ukrajinci.
Fijalka ističe da nije baš tako i da je mnogo onih koji su skromni i nevidljivi, koji ponizno prihvataju svaku pomoć i posao. Prilikom nalaženja posla, jedan od problema je čuvanje djece koju nemaju kome da ostave ako su na poslu, a drugi je priznavanje diploma ljekarima i profesorima kojih takođe ima među onima koji su zbog rata napustili domove i sve što su imali.
Fijalka je kazala da većina tih ljudi nije ostala trajno, te da se Ambasadi ne obraćaju svi Ukrajinci koji dođu u Crnu Goru.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prije početka rata u Crnoj Gori je bilo više od 2.000 ukrajinskih državljana, te ih sada, zajedno sa onima koji su pobjegli, ima preko 10.000.
Na pitanje Pobjede koliko je onih koji se vode kao izbjeglice, a koliko onih koji nijesu zatražili taj status, a borave u Crnoj Gori, Fijalka je kazala da se moraju razlikovati dva različita postupka – klasični azil i privremena zaštita.
– Ukupno je azil u Crnoj Gori zatražilo svega sedam državljana Ukrajine. Status privremene zaštite, koji omogućava boravak naših državljana u Crnoj Gori tokom jedne godine, medicinsku pomoć, kao dozvolu za rad – zatražilo je otprilike četiri hiljade ljudi – kazala je otpravnica poslova Ukrajine.
Ističe da im se svaki dan javljaju Ukrajinci koji borave u Crnoj Gori ili planiraju da dođu ovamo, a da su najčešći problemi neposjedovanje važeće putne isprave, odsustvo drugih ličnih dokumenata.
– Za sve njih Ambasada je omogućila besplatno produžavanje pasoša, kojem je istekao rok važenja, unos u putne isprave podataka o djeci, izdaju privremenog identifikacionog dokumenta za one koji su bježeći od rata doputovali bez pasoša i mnogo drugog – kazala je Fijalka.
Ističe da se traže različite vrste pomoći – od konsultacija za zapošljavanje do uvoza životinja.
– Pomažemo im – prema našim mogućnostima, a takođe upućujemo našim partnerskim organizacijama ili volonterima koji prema našim procjenama mogu na najbolji način pomoći Ukrajincima – rekla je ona.
Ističe da sa početkom turističke sezone još složenije postaje pitanje smještaja: mnogi Ukrajinci ostaju u dilemi – da li da traže pristupačniji smještaj, na primjer, na sjeveru Crne Gore gdje je jako teško zaposliti se ili da na Primorju pronađu sezonski posao, ali plaćaju smještaj po turističkim cjenama.
– Na prvi pogled odgovor se može činiti jednostavnim – mnogi poslodavci uz zapošljavanje nude i smještaj sezonskim radnicima. Ali sad nailazimo i na drugi problem – čuvanje djece. Kao što sam spomenula prije, glavni razlog za bjekstvo iz ratom zarobljene Ukrajine jeste spašavanje djece, za koju nema ko da brine ako se staratelj zaposli – objašnjava Fijalka težak položaj i izbore svojih sunarodnika.
Ona je posebno istakla problem koji su primijetili, a to je odnos građana Crne Gore prema onima koji su spas potražili ovdje.
– Nažalost, primjećujem da je među mnogim Crnogorcima popularno mišljenje da su ovamo doputovali isključivo imućni Ukrajinci. Donekle u prilog tome idu česti prizori velikih, netipičnih za Crnu Goru, automobila sa ukrajinskom registracijom. A i priče o navodnom talasu potražnje za kupovinom imovine od strane Ukrajinaca. Ne negiram postojanje određenog broja mojih sunarodnjaka koji imaju finansijsku mogućnost da osnuju lijep i bezbrižan život u Crnoj Gori. Ali bih posebno željela skrenuti pažnju na one ljude koji su pobjegli iz Ukrajine sa minimalnim ili bez ikakvih finansijskih sredstava, koji su imali jednu jedinu želju – da spasu svoj život i živote svoje djece – istakla je Fijalka.
To su tihi, skromni ljudi koji spuštaju pogled, neprimjetni na ulicama, ponizno prihvatajući svu pomoć koju njima mogu da pruže saosjećajni građani.
– Ako sumnjate da takvi ljudi postoje, pitajte naše volontere ili Crveni krst – kazala je Fijalka i dodaje da skupi auto ne znači da toj osobi nije potrebna pomoć.
– Pada mi na pamet priča muškarca u šezdesetim godinama, koji mi je sa suzama u očima pričao kako je tim autom pobjegao 2014. godine od ruske vojske iz Donjecka u Kijev, a 2022. godine tim istim autom primoran je bio da pobjegne od tih istih ,,oslobodilaca“ sa predgrađa Kijeva u Crnu Goru. Vjerujte da mogu da vam ispričam desetine sličnih priča – kazala je ona.
