Ekonomska aktivnost nakon pandemije bila je u prosjeku 8,5 odsto u periodu 2021-2023., dok se u toku ove godine u Crnoj Gori očekuje rast od 3,4 odsto, kazao je ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Milan Lakićević.
On je istakao da je Crna Gora prošle godine ostvarila najveću stopu rasta od šest odsto, te da je to vođeno jačanjem turizma i privatnom potrošnjom. To se odrazilo i na tržište rada pa je, kako je pojasnio stopa zaposlenosti dostigla novi maksimum, dok je nezaposlenost dostigla najniži nivo tokom 2023. Istakao je da očekuju blagi pad BDP-a tokom naredne godine radi rekonstrukcije termoelektrane u Pljevljima i posredno uvećanje uvoza struje.
Dodao je da očekuju da će ekonomski rast tokom 2025. biti oko 2,8 odsto.
To je saopšteno tokom prezentacije redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Lakićević je dodao da je tempo smanjenja siromaštva u opadanju, ali i da su nekvalitetni krediti u Crnoj Gori i dalje na najvišem nivou u odnosu na region, te da su u decembru 2023. iznosili 5,9 odsto.
„Inflacija je značajno smanjena jer je došla sa visoke baze od prošle godine, kada je ostvarila dvodecenijske maksimume. Sada vidimo da su sve jači domaći pritisci na inflaciju koji dolaze kroz povećanje plata, povećanje troškova proizvodnje i uporno su visoki“, istakao je Lakićević, i naveo da inflacija više nije vođena cijenama hrane i energetike već cijenama odjeće, obuće, stanovanja…
Lakićević je rekao da je javni dug opao, ali da postoji ranjivost s obzirom da u naredne dvije godine dolazi do naplate dijela dugova. Pojasnio je da se ekonomski rast na Zapadnom Balkanu vratio na stope prije pandemije, da su rast zaposlenosti i pad siromaštva usporili ali da je potreban osnažujući rast.
Pojasnio je da su se smanjili deficiti tekućeg računa. Među faktorima koji su doprinijeli rastu prihoda tokom prošle godine, Lakićević je naveo da je poseban rast bio u slučaju PDV-a i neporeskih prihoda.
Službenik za operacije Svjetske banke Denis Mesihović je naveo da se očekuje ekonomski rast u toku ove godine, te da očekuju da će se nivo rasta u 2025. vratiti na nivoe prije pandemije koronavirusa. On je naveo da su reforme ključne i potrebne kako bi se ostvarila konvergencija sa EU i podigao nivo životnog standarda na Zapadnom Balkanu.
U 2024. kako je kazao Mesihović, očekuju povećanje ekonomske aktivnosti u regionu na 3,2 procenta dok se u 2025. očekuje povećanje na 3,5 procenata. Zaključak izvještaja je i da je za smanjanje razlike u odnosu na Evropsku uniju i tamšnji životni standard, ključno sprovođenje reformi, odnosno povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju.
Pojasnio je da je Zapadni Balkan prošao niz šokova posljednjih godina ali da blagi optimizam uliva novi plan rasta Evropske unije. Naveo je da je na rast uticalo i skraćenje čekanja na granicama i unapređenje platnog prometa. Neki od rizika koji preostaju su svakako inflacija, migracije, političke nestabilnosti…
Konsultant za Svjetsku banku Mustafa Čopelj osvrnuo se na gradove Zapadnog Balkana, pru čemu je naveo da su gradovi u regionu mali, rijetki i sve manji. Istakao je da glavni gradovi čine veći dio BDP-a, da su centri stanovanja i zaposlenosti… Naveo je i da je Crna Gora napravila značajan napredak ka zelenoj tranziciji.
