Zaduženje emitovanjem državnih obveznica u vrijednosti od 750 miliona USD na Londonskoj berzi, poraz je kompetentnosti ili loša namjera Vlade, ocijenio je potpredsjednik Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović.
On smatra da će puna istina jednog dana pokazati što je bilo u pitanju, ali i da tajming emisije nije bio dobar, jer se očekuju odluke o početku recesije i smanjenju kamata.
„Jasno je da kamatna stopa kao indikator ukazuje na nisko povjerenje u državu, dok veće interesovanje investitora može biti posljedica očekivane recesije i spuštanja kamatne stope amaričkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke (ECB). Znači, vrijeme emitovanje obveznica je izuzetno važno i njega treba da predvidi i odredi Vlada. Ovaj tajming nije bio dobar“, poručio je Radulović.
On tvrdi da je Vlada, birajući ovaj finansijski instrument, oštetila državu za par stotina miliona EUR, koliko iznosi direktna šteta zbog razlike u kamatama između državnih obveznica i plasmana na međunarodnom tržištu kapitala i narodnih obveznica i plasmana u Crnoj Gori.
„Tako je kamata na narodne obveznice ili trezorske zapise koji ističu u ovom periodu u Hrvatskoj iznosila oko 3,6 odsto, a prinosi na desetogodišnje obveznice oko 3,2 odsto. Slovenci su već ove godine izdali desetogodišnje obveznice s prinosom neznatno većim od tri odsto. Mađarska je izdala dvanaestogodišnju obveznicu u dolarima uz premiju od 1,8 odsto“, naveo je Radulović.
On je kazao da crnogosko tržište ima značajan potencijal da realizuje emisiju narodnih, kratkoročnih trezorskih zapisa sa dospjećem do jedne godine i narodnih obveznica izdatih na višegodišnji period.
„Ukupni depoziti građana i privrede, uprkos inflaciji i poskupljenju, u kontinuitetu rastu, sada iznose oko 5,5 milijardi EUR, od čega su depoziti građana oko 2,6 milijardi, što je 15 odsto veći iznos u odnosu na prije godinu“, naveo je Radulović.
On je dodao da prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju iznosi samo 0,2 odsto. Prinos na narodne obveznice i trezorske zapise vjerovatno bi, kako je kazao, iznosio nešto ispod tri odsto, imajući u vidu već izvjesni recesioni period i spuštanje kamatne stope na međunarodnom tržištu, ali značajno više u odnosu na kamatu na štednju u komercijalnim bankama.
„Interes domaće javnosti bi bio značajan ukoliko bi se imala u vidu i ročnost obveznica i zapisa od nekoliko mjeseci do više godina. Istovremeno preusmjeravanje depozita bi natjeralo „zelenaške“ komercijalne banke da racionalno i investiciono reaguju i povećaju kamate na štednju i poboljšaju uslove plasmana sredstava“, saopštio je Radulović.
On je podsjetio da je duži period zagovarao reformu tržišta novca i kapitala i uvođenje novih institucija poput Razvojne banke, Kreditno-garantnog fonda i instumenata poput narodnih obveznica.
„Tajnost i mogućnost „muljanja“ vlasti su izgleda bili važniji od javnog interesa. Ono što je krajnje zabrinjavajuće i što se mora što prije spriječiti da bi šteta bila manja je pogrešna vizija razvoja Crne Gore premijera Milojka Spajića i njegovih sljedbenika u parlamentarnoj većini“, upozorio je Radulović.
On smatra da je izjava da će se zaduženje odnositi na vraćanje ranijih dugova i investicije, relativna.
„Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) s pravom traže da država dio duga vrati iz svojih prihoda. Refinansiranje duga sa ovako visokim katama ne smanjuje ga, nego povećava. Investicija ima raznih – održivih i neodrživih, zakonitih i koruptivnih, „paf-paf“ i analitičnih, plitkih i dubokih, razvojnih i promašenih. Ukoliko se poslednja izjava Spajića poveže sa ranijom da Crna Gora nema vremena da čeka i da će u putnu infrastrukturu uložiti šest do osam milijardi EUR do 2030. godine, tada nam se crno piše“, poručio je Radulović.
On je pitao da li Spajić zna da se u saobraćaju dešava revolucija, da je definisana tranzicija u energetici i pogonskim gorivima, kao i koliki je bio broj vozila prošle godine na dionici auto-puta, a koliki treba da bude da bi bio održiv.
„Ovako kako je počeo proizvešće samo kratkoročnu tražnju i rast prihoda, a zatim nam, poslije završetka investicija, slijedi pad prihoda, investicije će biti neodržive, vraćanje sve skupljih kredita nemoguće, a gubitak teritorija izgledan. Doda li se tome visina bruto domaćeg proizvoda (BDP), struktura društvenog proizvoda, spoljnotrgovinski deficit, struktura radno aktivnog stanovništva i iznos javnog duga sa visinom i rashodnoom stranom budžeta, vrata ECB će nam biti zaključana i svi ćemo imati iste penzije i plate u javnom sektoru. Tačnije nećemo ih imati“, kazao je Radulović.
