U Crnoj Gori je 20 odsto gojaznih muškaraca, dok je 12 odsto žena sa viškom kilograma, pokazuju posljednji podaci globalne studije „Worldwide trends in underweight and obesity from 1990 to 2022“.
„Ono što mi iz našeg ugla često uočavamo, nismo još dokazali, jeste da naša populacija ima više mišićne mase u odnosu na druge populacije i samim tim, ukoliko upoređujemo našu gojaznost sa gojaznošću u drugim nekim populacijama, može biti da ta mišićna masa utiče na to da mi budemo gojazniji nego što jesmo“, objašnjava prof. dr Stevo Popović, sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje.
Ipak, zabrinjava što imamo sve više gojazne djece.
„Ono što mi nemamo jeste školska užina. I naša djeca u školama uzimaju bilo šta. Znači nemaju organizovane obroke, nemaju poruku od države da je državu briga za njih u smislu da im obezbijedi makar zdravi školski obrok“, kazala je dr Enisa Kujundzić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Najnovija globalna studija upozorava da više od milijardu ljudi trenutno živi sa gojaznošću, te da je svaki osmi čovjek gojazan.
„Najgojazniji su u Američkoj Samoi, gdje je između 70 i 80 odsto gojaznih. To je zaista nevjerojatno. Što se Crne Gore mi nemamo toliko alarmantne podatke. Interesantno je da su Amerikanci na desetom mjestu, Kinezi jedanesetom i Indijci devetnaestom“ dodao je.
Za razliku od osamdesetih godina kada smo više imali problema sa gojaznošću u gradovima, u odnosu na seoska područja, situacija je danas suprotna.
„Raznim uticajima, prije svega obrazovanjem i podizanjem svijesti ljudi iz urbanih predjela, oni su usporili taj rast gojaznosti, da ne kažem, zaustavili, a u ruralnim se desilo obratno. Ljudi u ruralnim predjelima počeli su da žive stilom života urbanih, a nisu vodili računa dovoljno“, kazao je i dodao da država mora više da se pozabavi prevencijom.
„Imamo vrlo nezgodnog protivnika. Jer vi ono što danas radite manifestuje se tek u periodu koji dolazi, a mi nismo svjesni toga“, zaključio je.
