Radnici preduzeća Čistoća posjekli su u prethodna četiri mjeseca oko 200 stabala na gradskom području, čime je napravljena velika materijalna i nematerijalna šteta ovoj sredini.
To tvrdi Olgica Otašević , pejzažni arhitekta, koja radi u tom preduzeću.
Navela je da je dio stabala posječen po zahtjevu građana, a dio po slobodnoj procjeni.
“Nijesu ispoštovali potrebne procedure. Ko je god podnio zahtjev prihvaćen je. U oktobru prošle godine je posječno 13 stabala, novembru 85, decembru 39 i januaru ove godine 63. Ukupno 200 stabala su posjekli u tom periodu, a mnoga od njih nije trebalo posjeći da je ispoštovana procedura. Toliko je potpisano i ovjereno od Sekretarijata i naplaćeno…”, kazala je “Vijestima” Otašević.
Ističe da nije formirana komisija koja bi obišla stabla za sječu, niti je urađen elaborat, već se sjeklo kako je ko podnosio zahtjev.
Podsjeća da postoje opravdane okolnosti kada se neko stablo mora ukloniti, ali da se “postavlja pitanje ko je taj ko o tome odlučuje, da li je to volja pojedinca ili stvarni razlozi kada se iscrpe sve ostale mogućnosti”.
Tvrdi i da je topla zima u Pljevljima bila spas što nije još više posječeno drveća u parkovima i na zelenim površinama.
“U Pljevljima nadležne službe i DOO Čistoća forsiraju politiku ‘gdje god nađeš zgodno mesto ti drvo posijeci’, kako bi se po svaku cijenu obezbijedio ogrev za zagrijavanje ugostiteljskog objekta motel ‘Vodice’, a moguće i ponekog stana i kuće… Lager trupaca i cijepanog drveta od posječenih stabala sa zelenih gradskih površina u pogonu Čistoće svakodnevno raste, a proporcionalan je potrebnoj količini ogrevnog drveta i bio bi još veći da blaga zima nije išla naruku drveću i mnoga spasila od motorke. No, ako dođe do pada temperature većini spasa nema.… Gdje su debla borova i smrča ne zna se. Neko će reći bila su suva, ali ga demantuje pogled na zdrave trupce i panjeve na kojim nema tragova sušenja. Neko će reći oboljela, pa da li je konstatovana bolest i prijavljena Fitosanitarnoj upravi. Nije ni to. Neko će reći bila polomljena, pa zašto nisu orezana i sačuvana jer u pejzažnoj arhitekturi je i drveće neobičnog oblika dekorativno. Neko će reći tražili građani… Istina ima sugrađana koji ne vole drveće, lišće, četine, a ima i onih koji vide smrtnu opasnost od drveća više nego od saobraćaja”, rekla je Otašević. Ona je upitala odgovorne u Opštini i preduzeću Čistoća da li je komisija formirana od stručnjaka rekla da je opravdana sječa stabala.
Kazala je i da je ranije komisija nakon obilaska terena određivala koja će se stable iz nekog razloga posjeći, a da danas to nije slučaj.
“Neko će reći zasadiće se nova – da, ali je za njihovu funkcionalnost potrebno najmanje 12 godina ako se prime, a što se posebno odnosi na četinare koji sve teže podnose uslove sredine u Pljevljima. Ili je u pitanju samo profit, ušteda na ogrevu, zarada od usluge sječe i izvlačenja, a ne održavanje, njega i podizanje novih zelenih površina kao obaveza RJ u sklopu DOO Čistoće koja je u službi građana, a za estetski i funkcionalno ugodniji život u urbanoj sredini”, rekla je Otašević.
Šteta koja se sječom pričini, ističe ona je i materijalna i nematerijalna i nije samo vrijednost drvne građe, već i vrijednost drveća za životnu sredinu, za ekosistem i vrijednost za kvalitet života ljudi. “Ta vrijednost se uvećava godinama starosti drveća, ali i godinama koliko bi drveće živjelo da nije posječeno, šteta se uvećava i stepenom zagađenosti vazduha, kao i mjestom na kome se drveće nalazilo. Što je drvo starije, dugovječnije, a vazduh u njegovom okruženju zagađeniji, to je vrijednost posječenog drveća veća. Kad smo kod zagađenja, jesu li Pljevlja i dalje najzagađeniji grad u Crnoj Gori ili se u međuvremenu nešto promijenilo. Ne čuju se izvještaji, ne broje se bolesni i preminuli, a uz kafu se ne diskutuje o PM česticama. Sve se pročistilo. Prema UNESCO-ovim podacima zrelo drvo može da apsorbuje 150 kilograma ugljen-dioksida godišnje, čime ublažava posljedice klimatskih promjena, ali i “pročišćava” vazduh. Osim ovog gasa, stabla redukuju i ostale štetne materije iz vazduha poput ugljen- monoksida, azotnih oksida, ali i drugih jedinjenja, kao što su čestice prašine i još mnogo toga korisnog”, rekla je Otašević.
Direktorica Čistoće Gordana Lekić kazala je da rade sječu po nalozima Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i da oni ne odrađuju koja će stabla biti posječena.
Iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove Opštine Pljevlja „Vijestima“ su kazali da se sječa radi u skladu sa Programom rada i Programom održavanja gradskih javnih površina.
Kazali su da se sječa obavlja na zahtjev građana i da se veliki broj posječenih stabala nalazio na privatnim posjedima.
Tvrde i da su sjekli isključivo stabla koja su ugrožavala živote i imovinu građana, a da su u gradskom parku posječena samo dotrajala stabla.
