Uprava policije nema uređaje za elektronski nadzor i nema mogućnost takvog vida praćenja osoba, kojima je sud tokom trajanja krivičnog postupka izrekao alternativnu mjeru u slučajevima gdje postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao da pobjegne u slučaju kada se brani sa slobode.
To je potvrđeno u toj bezbjednosnoj instituciji.
Da policija nema uređaje za elektronski nadzor bilo je jasno iz jednog od dopisa predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića , koji je naglasio da mjere nadzora ne mogu da se sprovedu u punom obimu, jer Uprava policije nema mogućnost da i na takav način prati okrivljene.
“Za elektronski nadzor kada su u pitanju mjere nadzora tokom samog krivičnog postupka, koliko smo obaviješteni, a obaviješteni smo kada je donijeta odluka o ukidanju pritvora za okrivljenog Dušana Šilja , Uprava policije nema mogućnost za primjenu elektronskog nadzora”, napisao je Savić.
On je i predložio da bi u komunikaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova trebalo naći način kako bi se te mjere, kako je to propisano zakonom, ubuduće mogle primjenjivati…
Novljanin Dušan Šilj i Nikola Ivović , kojima je pred Višim sudom u Podgorici godinama u toku postupak zbog ubistva Stefana Šarovića u junu 2019. u Đenovićima, pušteni su iz spuškog pritvora 6. novembra 2023, jer im je tog dana po članu 179 Zakona o krivičnom postupku istekao pritvor jer sudsko vijeće nije uspjelo da im izrekne prvostepenu presudu tri godine nakon podizanja optužnice…
Prema članu 166 Zakona o krivičnom postupku, alternativne mjere, među kojima je može biti i mjera elektronskog nadzora, mogu se izreći ako postoje okolnosti, koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjeći, sakriti se, otići u nepoznato mjesto ili u drugu državu ili ometati vođenje krivičnog postupka.
Sud može, po službenoj dužnosti ili po predlogu tužioca i oštećenog, rješenjem izreći jednu ili više mjera nadzora – zabranu napuštanja stana, mjesta boravišta, obavezu povremenog javljanja, zabranu pristupa ili sastajanja sa određenim licima, privremeno oduzimanje putne isprave, vozačke dozvole…
Stavom tri tog zakonskog člana ZKP-a navodi se da “sprovođenje mjera nadzora može se kontrolisati elektronskim nadzorom”.
Mjera elektronskog nadzora je uvrštena u ovo zakonsko rješenje još 2009. godine.
Uprava policije nije odgovorila “Vijestima” koga bi sve u ovom trenutku imali obavezu da elektronski prate, kako je to predviđeno sudskim rješenjima, ali ni zbog čega ta institucija godinama nema uređaje za takav vid dodatnog nadzora.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, elektronski bi trebalo da nadziru najmanje petoricu okrivljenih, koji su se domogli slobode prije okončanja krivičnog postupka.
Mjera elektronskog nadzora trebalo bi u Podgorici da se koristi u dva predmeta, gdje su okrivljeni označeni kao veoma opasni pripadnici kriminalnih organizacija…
Podaci “Vijesti” su da samo u Podgorici 50-ak okrivljenih ima obavezu povremenog javljanja policiji 1. ili 15. u mjesecu, a neki od njih imaju mjeru i sedmičnog javljanja UP.
Umjesto preciznog odgovora, Uprava policije dostavila je zakonsko pojašnjenje ZKP-a u kojim slučajevima se izriče mjera nadzora uz pojašnjenje da “navedene mjere nadzora izvršavaju policijski službenici Uprave policije na osnovu rješenja nadležnog suda kojim se izriče mjera nadzora”.
“Licima kojima se ukida pritvor i određuje mjera nadzora, obaveza je povremenog javljanja Upravi policije svakog 1. i 15. u mjesecu dok traje mjera zabrana napuštanja boravišta u Crnoj Gori – opštine u kojoj okrivljeni moraju boraviti dok traje mjera, za koje se ne smiju udaljavati van granica opština Crne Gore, osim po pozivu suda”, navodi UP.
Oni su pojasnili da nemaju uređaje za elektronski nadzor i nemaju mogućnost nadzora nad takvim licima, ali da te uređaje posjeduje Direkcija za uslovnu slobodu-organizaciona jedinica u Ministarstvu pravde.
“Službenici ove direkcije stavljaju elektronski uređaj i vrše kontrolu za lica koja su osuđena pravosnažnom presudom nadležnog suda”, navodi policija.
Zbog predugog trajanja krivičnih predmeta pred Specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, čak 11 pritvorenika je u periodu od novembra 2023. do Nove godine izašlo iz pritvora, jer im u roku od tri godine od podizanja optužnice nije donijeta ni prvostepena odluka.
Od početka godine troje se našlo van spuških bedema, a do kraja godine, ukoliko u međuvremenu ne dođe do izmjene člana 179 Zakona o krivičnom postupku, kako je to iniciralo Ministarstvo pravde, do kraja kalendarske 2024. godine iz pritvora bi moglo da izađe još najmanje 10 okrivljenih, kojima je u toku sudski postupak za najteža krivična djela – ubistva, pokušaji ubistva, šverc droge, pranje miliona…
Najveći broj okrivljenih za najteža djela, koji su se na taj način domogli slobode, trenutno boravi na Cetinju i imaju obavezu povremenog javljanja policiji.
Ta okolnost policiji umnogome otežava rad i praćenje osoba, koje su u njihovim dokmentima zavedeni kao članovi kriminalnih organizacija.
Prema odluci suda i Turčina Binali Deniz Camgoza (40) policija bi imala dužnost da ga u stanu, koji ne smije da napusti stan u kojem boravi, elektronski nadzire.
Kako nemaju uređaj, odnosno “nanogicu” policija je napravila plan zbog čega 24 sata nadziru stan i zgradu u kojoj boravi Turčin, a za kojeg je ministar pravde Andrej Milović donio odluku da ga ne izruči turskim vlastima.
“Službenici Uprave policije u slučaju turskog državljanina C.B. preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te je nadzor nad ovim licem neophodan iz razloga bezbjednosti do okončanja postupka, budući da je riječ o bezbjednosno interesantnom licu”, navodi UP u odgovoru.
Milović je odluku o neizručenju pravdao narušenim zdravstvenim stanjem turskog državljanina i etničkom pripadnošću, iako je odlukama sudova utvrđeno da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju.
I Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da Camgoz predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
Milović je nedavno “Vijestima” rekao da nije morao da konsultuje službu prije donošenja odluke o ekstradiciji, jer njihovo mišljenje ne igra presudnu ulogu za izručenje. On je to saopštio nakon što je list objavio da je Camgoz preko pripadnika kavačkog kriminalnog klana prijetio ministru javne uprave Marašu Dukaju, koji je obećao prijateljima s Kosova i iz Albanije da će se u MUP-u raspitati o mogućnosti da turski državljanin zakonski dobije azil u Crnoj Gori.
Camgoz je navodno vođa organizovane kriminalne grupe, a prema pisanju turskih medija, u krivični dosije upisani su mu razni zločini, ubistva, ranjavanje, otmica, pritvor, iznuda i mučenje počinjeni u Izmiru i okolini, nezakonita naplata čekova i obveznica…
