Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš treba da otvori 60. Minhensku bezbjedonosnu konferenciju u kritičnom trenutku dok se kampanja za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama zahuktava.
Vodeći političari, vojni oficiri i diplomate iz cijelog svijeta okupili su se u petak, 16. februara, na konferenciji kojom će dominirati ratovi u Pojasu Gaze i Ukrajini, kao i strahovi o predanosti SAD-a odbrani saveznika. Jedno od važnih pitanja jeste i ono o velikom paketu američke vojne pomoći Ukrajini koji zavisi u Predstavničkom domu SAD-a.
Osim Gutereša, njemački kancelar Olaf Šolc, potpredsjednica SAD-a Kamala Haris i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski među najvišim su zvaničnicima koji učestvuju na konferenciji, godišnjem globalnom okupljanju usmjerenom na odbranu i diplomatiju.
Očekuje se da će izraelski predsjednik, Isak Hercog, i palestinski premijer, Mohamed Štajeh, takođe prisustvovati konferenciji koja počinje u petak i traje do nedjelje u luksuznom hotelu Bajerišer hof u gradu na jugu Njemačke.
Konferencija se održava u trenutku kada rat u Pojasu Gaze između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, koju su SAD i EU označili terorističkom, u kojem je ubijeno više od 28.000 Palestinaca i oko 1.430 Izraelaca, ulazi u peti mjesec bez kraja.
Takođe se događa malo prije nego što ruska invazija Ukrajine u punom opsegu uđe u treću godinu.
Oba su rata podstakla strahove o mogućem regionalnom prelivanju o kojima će se vjerovatno raspravljati u Minhenu.
„Svijet je postao opasniji“, rekao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar zapadnog odbrambenog saveza NATO-a za Rojters u srijedu.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron rekao je da će se zvaničnici evropskih zemalja koje pomažu u finansiranju okupiranih palestinskih teritorija i ključnih arapskih i zalivskih država sastati na marginama događaja u Minhenu kako bi započeli raspravu o budućnosti Izraela i palestinskog naroda nakon potencijalnog prekida vatre.
Očekuje se da će se pridružiti i američki državni sekretar, Entoni Blinken.
„Postoji mnogo stvari o kojima sada moramo početi razgovarati“, rekao je Kameron u obraćanju britanskom Domu lordova. „Bilo da se radi o pitanju kako ponuditi politički horizont ljudima na palestinskim teritorijama, ili zaista, kako se nosimo s vrlo stvarnim sigurnosnim zabrinutostima Izraela.“
Izraelski ministar vanjskih poslova Izrael Kac rekao je da će prvi put kročiti na njemačko tlo kako bi održao glavni govor na konferenciji, nakon što se suzdržavao doći, jer je odrastao u obitelji preživjelih holokausta.
„Učiniću sve za sigurnost Izraela, osiguranje naše budućnosti i vraćanje talaca“, rekao je.
Očekuje se da će se Zelenski založiti za veću podršku Ukrajini dok Predstavnički dom Kongresa SAD-a odgađa više milijardi dolara vrijedan paket vojne pomoći za tu zemlju.
„Ulozi ne mogu biti veći“, rekao je jedan visoki zvaničnik Stejt Departmenta, rekavši da se kašnjenje već osjeća na bojnom polju. „Naša podrška je apsolutno neophodna u postizanju ciljeva koje Ukrajina ima.“
Evropski i američki zvaničnici sve češće upozoravaju na rizik da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao napasti druge zemlje ako njegova vojna operacija u Ukrajini bude uspješna.
„Jasno je da se Putin neće zaustaviti na Ukrajini“, rekao je drugi zvaničnik američkog Stejt Departmenta.
Niti jedan ruski zvaničnik nije pozvan na MBK, drugu godinu zaredom, jer se nisu činili zainteresovanim za smisleni dijalog, rekli su organizatori.
Događaj dolazi u trenutku kada je predanost SAD-a odbrani svojih saveznika u širem smislu upitna, jer se nazire mogućnost ponovnog izbora bivšeg predsjednika Donalda Trampa.
Takve su brige ponovno podstakle poriv u Evropi za većom strateškom autonomijom. Donedavno je tu ideju zagovaralo samo nekoliko zemalja, posebno Francuska, ali ona dobiva na snazi i vjerovatno će se o njoj raspravljati na sigurnosnom skupu.
Tramp, glavni kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju, sugerisao je prošle subote da neće braniti NATO saveznike koji nisu potrošili dovoljno na odbranu, što je izazvalo zaprepaštenje u Europi.
Haris bi u petak trebala održati ono što su saradnici naveli kao veliki govor o „važnosti ispunjavanja uloge SAD-a kao globalnog vođstva“ prije sastanka s američkim zakonodavcima, Zelenskim i Šolcom.
Haris će takođe vjerovatno biti pomno posmatrana zbog njezine sposobnosti vođenja nakon što je prošlonedjeljni izvještaj specijalnog tužioca Ministarstva pravosuđa opisao američkog predsjednika Džoa Bajdena (81) kao starijeg čovjeka sa „lošim pamćenjem“. Tramp ima 77 godina.
Druga velika međunarodna pitanja takođe će biti predstavljena na konferenciji, kao što su sukobi na Rogu Afrike koji povećavaju nesigurnost hrane i raseljavaju milione, te odnosi između Zapada i Kine.
