Krivolovci, šumokradice i divlji graditelji – stalna su opasnost za prirodu i decenijama nerješiv problem, pogotovo u zaštićenim zonama kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode.
„Zaštićena područja su pod pritiskom, možda čak i nikad većim pritiskom od različitih ilegalnih aktivnosti, a sa druge strane podrška je mala, kapaciteti nedovoljni, a mreža zaštićenih područja se širi, od 2016. je osnovano devet novih zaštićenih područja“, kazala je Jelena Marojević Galić iz „Parkova Dinarida“.
Vidite li spremnost Vlade da se uhvati u koštac sa ovim problemima?
„Do sad nismo čuli neke posebne reakcije iz Vlade na sve ovo“, odgovara Marojević Galić.
Iz Vlade kratka vijest – da je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijelo po 600 eura za nadzornike Službe zaštite i spašavanja na Skadarskom jezeru Vuka Saičića i Marka Gluščevića, koji su napadnuti u subotu, nakon što su pokušali da spriječe krivolovce u izvršenju krivičnog djela.
A ekolozi upozoravaju da treba naći sistemsko rješenje i kao pozitivne primjere navode Italiju i Francusku…
„Službe zaštite, kako god se one zvale u tim državama, ustvari dio onoga što mi zovemo policija ili Vojska. Samim tim i moć države je drugačije postavljena. Da se u dijelu Ministarstva unutrašnjih poslova formira posebna jedinica po ugledu na Italiju, posebna jedinica karabinjera koja je zadužena za zaštitu nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja. Takav je slučaj i u nacionalnim parkovima u Sjedinjem Američkim Državama“, ističe Marojević Galić.
Sličan predlog ima i ekolog Vuk Iković…
„Država mora da organizuje posebnu jedinicu pri MUP-u, jedinicu za ekološki kriminal, u okviru koje će biti sektor za krivolov. Ne postoji saradnja između policije, pravosuđa i čuvara prirode, odnosno lovočuvara. Pored jedinice za krivolov, da bude uspostavljena posebna Uprava za lov i ribolov“, poručuje Iković.
I to pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, kažu ekolozi i dodaju da se pokazalo da je problem cijeli lanac – od čuvara na terenu do sudskih instanci, jer se mnogi slučajevi ne procesuiraju ili padnu na sudu. Zaključuju da sistem zaštite treba mijenjati zbog budućih generacija…
„Da bi i građani razumjeli da se tu nešto štiti, da se štiti nešto što je vrijedno…“, zaključuje Marojević Galić.
