Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro su pale, jer se očekuje dalje usporavanje rasta svjetske ekonomije, s obzirom da centralne banke neće žuriti sa smanjenjem kamata.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice potonula je 7,4 posto – na 77,33 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto – na 72,28 dolara, prenosi Hina.
Nakon što su sedmicu ranije cijene skočile više od šest posto, prošle su sedmice izgubile sve te dobitke.
Posljedica je to gubitka nade da će centralne banke zapadnih zemalja uskoro početi da snižavaju kamatne stope, što bi podržalo rast svjetskih ekonomija.
Na sjednici prošle sedmice čelnici američke centralne banke ostavili su, kao što se očekivalo, kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto. No, naveli su da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanom iznosu od 2 posto. Zbog toga su sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi da snižava kamate već u martu.
Čini se i da će kamate ostati povišene dulje nego što se očekivalo, s obzirom na najnovije podatke koji pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno. To znači da će potrošnja, a time i pritisci na inflaciju i dalje biti pojačani.
I zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) poručuju da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa, jer je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljanih iznosa. Zbog svega toga se očekuje dalje usporavanje rasta američke i ekonomije eurozone, pa je teško za očekivati jačanje potražnje za naftom.
Tim više što se usporava i rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Prošle je sedmice Međunarodni monetarni fond objavio procjenu da će se rast kineske ekonomije u ovoj godini usporiti na 4,6 posto sa lanjskih pet posto.
Sukobi na Bliskom istoku nisu osjetnije uticali na cijene nafte, jer nije došlo do dodatnih poremećaja u snabdijevanju „ crnim zlatom“ .
