Broj istraga i krivičnog gonjenja u vezi pranja novca relativno je nizak u poređenju sa obimom sumnji za visokorizične potencijalne prijetnje. Tužioci često preferiraju oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom nego da istražuju i krivično gone povezano pranje novca. Broj presuda za pranje novca je takođe nizak, a krivične sankcije za pranje novca se ne primjenjuju na odgovarajući način.
Ovo je ocijenjeno u godišnjem Izvještaju Komiteta eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL) o rezultatima mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma koje su bile na snazi u Crnoj Gori na dan posjete (6-17. mart 2023.) sa preporukama FATF-a (Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) u koji „Vijesti“ imaju uvid.
Crna Gora je krajem prošle godine izbjegla da se nađe na „sivoj listi“ FATF-a, odnosno, na listi zemalja koje ne primjenjuju ili malo primjenjuju mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
U dokumentu je ukazano da tužilački i policijski organi Crne Gore imaju dovoljno ovlašćenja da identifikuju i istraže pranje novca, ali da se to dogodilo u ograničenom broju slučajeva, uglavnom u vezi sa pranjem novca povezanim sa domaćim potencijalnim krivičnim djelima.
„Ovo je uzrokovano nepostojanjem jasne politike, kriterijuma i odgovarajućeg mehanizma koordinacije koji se primjenjuje na različite grane tužilaštva i policije za identifikaciju istrage pranja novca, ograničenom obimu finansijskih istraga koje su koncentrisane na utvrđivanje imovine koja podliježe konfiskaciji i nemaju za cilj identifikaciju i istragu pranja novca, nedovoljno razmatranje visokorizičnih potecijalnih prijetnji za pranje novca i ograničena upotreba međunarodne saradnje u otkrivanju slučajeva. Preferira se konfiskacija imovinske koristi stečene kriminalom, a ne istraga i krivično gonjenje povezanog pranja novca“ ocijenjeno je u izvještaju u kome se konstatuje da u nedostatku sudske prakse i uputstava, tužioci i sudije neujednačeno razumiju šta predstavlja prihod od kriminalnih aktivnosti za samostalne slučajeve pranja novca.
„Finansijske istrage se donekle vode i dovele su do konfiskacije većeg iznosa imovinske koristi. Tim za ocjenjivanje međutim primećuje da se takve istrage nisu primjenjivale na dovoljno dosljedan i efikasan način zbog nedostatka svijesti i stručnosti tužilaca i policije, osim u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Specijalnom policijskom odjeljenju(SPO)“, piše u izvještaju.
Preporučeno je da se nastaviti sa unapređenjem ljudskih i materijalnih resursa u SDT-u i SPO, kao i da se uradi neophodna ekspertiza za efikasno istragu i krivično gonjenje u slučajevima finansiranja terorizma.
„Ovo posebno treba da bude praćeno većom operativnom nezavisnošću za SPO da pokrene finansijske istrage za finansiranje terorizma i obezbeđivanjem obuke za razvoj njihovih finansijskih analitičkih kapaciteta i sposobnosti u vezi finansiranja terorizma“, navodi se u izvještaju.
Preporuka je i da Ministarstvo pravde, sudovi i tužioci trebaju da povećaju kapacitet kako bi služili kao djelotvorani alati za upravljanje predmetima, posebno u pogledu pasivne pravosudne saradnje u krivičnim stvarima.
U dokumentu je ukazano da geografski položaj Crne Gore utiče na rizike u vezi sa švercom droge, migranata, duvana i oružja, kao i trgovinom ljudima.
„Transnacionalne organizovane kriminalne grupe iskorišćavaju sistem za preduzimanje ovih zločina, a takođe se bave i zelenaškim aktivnostima. Crna Gora je međunarodno priznata kao dio ‘balkanske rute’ za tranzit droge širom Evrope. Vlasti smatraju sledeće kao glavne pretnje pranja novca: visok nivo – ‘trgovina drogom na međunarodnom nivou’, ‘provjeravanje kredita’ i ‘utaja poreza i doprinosa’, srednji nivo – ‘korupcija’, ‘teška ubistva’ u vezi sa organizovanim kriminalom“ i ‘trgovina drogom na nacionalnom nivou i niski nivo – ‘imovinski kriminal'“, pojašnjeno je u izvještaju.
U Izvještaju je konstatovano da su nadležni organi pokazali „razumno razumijevanje“ o tome kako se pranje novca dešava u Crnoj Gori, ali da se razumijevanje rizika nekih važnih prijetnji i ranjivosti od pranja novca treba poboljšati.
Konstatovano je da strateški akcioni planovi u vezi mjera protiv srpečavanja pranja novca i finansirana terorizma u velikoj mjeri adresiraju identifikovane rizike od pranja novca i finansiranja terorizma, međutim određeni broj akcija je još uvijek na čekanju.
„Dokazana je domaća koordinacija i saradnja među nadležnim organima“, konstatovano je u Izvještaju.
U Izvještaju se navodi da se finansijski obavještajni podaci uglavnom koriste za razvoj dokaza i praćenje prihoda stečenih kriminalom, ali se ne koriste dovoljno za identifikaciju i istrage u vezi pranja novca.
Dalje je konstatovano da su nadležni organi Crne Gore postavili za cilj politike da liše profita kriminalce koji su do njega došli na nezakoniti način, ali da finansijske istrage za traženje i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama se koriste, ali ne dosledno i sistematski.
„Crna Gora je u određenoj mjeri oduzela prihod stečen od nekoliko teških krivičnih djela, kao što su organizovani kriminal, trgovina drogom i korupcija. Međutim, ukupna vrijednost oduzete imovine proistekle iz izvršenja potencijalnih krivičnih djela visokog rizika (uključujući trgovinu drogom koju su počinile crnogorske organizovane kriminalne grupe i korupciju na visokom nivou) je još uvijek niska. Neophodno je uložiti više napora da se uđe u trag, zaplijeni i konfiskuju strana sredstva i prihodi prebačeni u inostranstvo. Kontrole prekograničnog kretanja gotovine dale su određene rezultate, ali je potrebno više napora. Oduzimanje lažno/neprijavljenog prekograničnog kretanja gotovine nije sankcija u Crnoj Gori“, navodi se u izvještaju u kome se dodaje da je država nedavno počela da koristi direktan pristup informacijama o prekograničnom kretanju gotovine kako bi se otkrile sumnje u pranje novca što daje pozitivne rezultate.
„Vlasti su pokazale dobro razumijevanje rizika od finansiranja terorizma koji prevazilaze zaključke nacionalne procjene rizika, a razumijevanje izloženosti riziku finansiranja terorizma određenih sektora kao što su banke i sektor NVO je ograničeno.
„Crnogorske vlasti usvajaju pristup zasnovan na obavještajnim podacima za otkrivanje terorizma i sumnje na finansiranje teroorizma čime se obezbjeđuje dovoljan i efikasan nivo otkrivanja i trenutnog koordinisanog reagovanja. Agencija za nacionalnu bjezbjednost (ANB) i SPO prate finansijske transakcije, prekogranična kretanja gotovine, ali se ne preduzimaju radnje da se uđe u trag drugim sredstvima koja se mogu koristiti u svrhe. Nije bilo osuđujućih presuda, niti krivičnog gonjenja za finansiranje terorizma, što je u određenoj mjeri u skladu sa profilom rizika zemlje“, navodi se u izvještaju.
Ukazano je da je bankarski sektor pokazao sektor dobro razumijevanje rizika u vezi pranja novca i dobar nivo implementacije obaveza koje se odnose na mjere u vezi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i da je Centralna banka (CBCG) uspostavila adekvatan okvir za procjenu rizika i superviziju zasnovanu na riziku već nekoliko godina, što zahtijeva dalji razvoj.
Zaključeno je da Crna Gora ima širok spektar pravne pomoći u vezi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma kroz korišćenje bilateralni i multilateralnih sporazuma i međunarodnih mreža, te da vlasti traže pomoć kada istražuju slučajeve sa prekograničnim elementima, međutim, ti zahtjevi su u opadanju i nisu u potpunosti usklađeni sa profilom rizika zemlje.
Navodi se da policija aktivno traži i obezbeđuje druge oblike međunarodne saradnje sa stranim partnerima, na odgovarajući i ažuran način, ali da Sektor za finansijsko-obavještajne poslove nije toliko proaktivan kada je reč o spontanoj razmeni obavještajnih podataka sa svojim kolegama.
„CBCG dopire do međunarodnih kolega tokom procesa licenciranja i učestvuje u nadzornim koledžima, dok su drugi supervizori manje proaktivni. Glavni finansijski supervizori su takođe pokazali kapacitet da pomognu svojim stranim kolegama iako su takve prilike bile ograničene“, konstatovao je u izvještaju u kome se dodaje da je bankarski sektor najznačajniji u finansijskoj industriji, držeći 93% ukupne aktive u finansijskom sistemu u 2021. godini.
Prijetnje od pranja novca analizirane su u Nacionalnoj procjeni rizika u različitoj meri, pri čemu, piše u izvještaju, nekima nedostaje detaljna procjena kao što su- upotreba gotovine i neformalne ekonomije, zloupotreba pravnih lica (firmi), korupcija na visokom nivou i državljanstvo po investicionoj šemi.
„Sektorske ranjivosti u drugim sektorima osim sektora bankarstva i osiguranja nisu detaljno analizirane“, navodi se u izvještaju.
U izvještaju je kostatovano da je Crna Gora preduzela nekoliko mjera za unapređenje svog pravnog i regulatornog okvira od poslednje evaluacije, a najznačajnije je usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma u julu 2021. godine, kao i nadzornog okvira za banke i neke druge finansijske institucije od strane CBCG.
„Zemlja je sprovela dvije nacionalne procjene rizika 2015. i 2020. godine i niz drugih specifičnih procena rizika, pri čemu su potrebne dalje akcije kako bi se poboljšalo razumijevanje nekih važnih prijetnji i ranjivosti. Crna Gora ima efikasan sistem mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, posebno kada je u pitanju razumijevanje rizika i međunarodna saradnja. Što se tiče drugih aspekata, potrebno je uložiti više napora da bi se postigao značajan nivo usklađenosti, a posebno u pogledu istrage, krivičnog gonjenja i osude za pranje novca u skladu sa profilom rizika Crne Gore, efektivne implementacije obaveza vezanih za ciljane finansijske sankcije i primjene i nadzora mjera za ublažavanje rizika zasnovanih na mjerama za NVO sektor“, konstatovano je uizvještaju.
Navodi se da su aktivnosti u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma predviđene brojnim strateškim dokumentima, bez odgovarajuće konsolidacije i prioritizacije kako bi se obezbijedila efikasna implementacija.
„Brojne akcije su još uvek na čekanju, bez obzira na njihovu važnost, što dovodi u pitanje posvećenost zemlje da ih riješi“, piše u dokumentu.
Dalje se navodi da nadležni organi imaju širok spektar finansijskih obaveštajnih podataka i drugih relevantnih informacija kada sprovode krivične i finansijske istrage, ali da se ti podaci uglavnom koriste za razvijanje dokaza i praćenje prihoda od potencijalnih krivičnih djela, ali se ne koriste dovoljno za identifikaciju i istragu pranja novca. Ocijenjeno je i da je nedavno uspostavljena pozitivna praksa formiranja istražnih timova uz učešće Sektora za finansijsko–obavještajne poslove za istragu pranja novca, te da je nizak nivo izveštavanja u svim sektorima, a posebno u sektorima visokog rizika kao što su advokati, notari, pružaoci usluga kompanije i kazina.
Ukazano je i da je razumevanje organizatora igara na sreću i agenata za nekretnine o rizicima od pranja novca kojima su izloženi je zanemarljivo.
