Istraživanje, sprovedeno u pet evropskih zemalja i objavljeno uoči takozvanog „Dana odustajanja“ – dana kada milioni ljudi posustanu u pridržavanju novogodišnjih odluka – pokazuje da duboko ukorijenjeno nerazumijevanje gojaznosti, zajedno sa stigmatizacijom i fokusom na „snagu volje“, stvara osjećaj usamljenosti i obeshrabrenja kod oboljelih i direktno utiče na odustajanje od dugoročnih promjena.
Gotovo polovina ispitanika ne prepoznaje gojaznost kao hroničnu bolest, čime se održava štetan narativ da je upravljanje težinom jednostavno pitanje „manjeg unosa hrane i više kretanja“. Stručnjaci ističu da je istina mnogo složenija – riječ je o zdravstvenom izazovu koji zahtijeva kontinuiranu medicinsku i društvenu podršku.
Manje od polovine osoba sa gojaznošću (48 odsto) smatra da društvo razumije njihovo stanje kao hroničnu bolest, dok većina i dalje doživljava gojaznost isključivo kao pitanje životnog stila.
Januar, simbol novih početaka, za mnoge postaje mjesec najvećeg pritiska. Ispitanici navode da je nedostatak podrške ključna prepreka u istrajavanju na putu ka smanjenju tjelesne težine, što pokazuje da problem nije u motivaciji pojedinca, već u izostanku sistema podrške koji bi omogućio održive promjene.
Podaci pokazuju da je stigma duboko ukorijenjena:
85 odsto ispitanika vjeruje da osobe sa gojaznošću doživljavaju umerenu do veoma izraženu stigmu zbog telesne težine
81 odsto smatra da negativna kulturna očekivanja u vezi sa izgledom imaju snažan negativan uticaj na društvo
Takvo okruženje ostavlja ozbiljne posljedice po fizičko, mentalno i socijalno zdravlje. Gotovo devet od deset osoba sa gojaznošću (89 odsto) navodi negativan uticaj na mentalno zdravlje, dok 86 odsto ističe negativan uticaj na društvene interakcije. Samo 18 odsto ispitanika smatra da zdravstveni radnici u potpunosti razumiju njihove brige, što dodatno produbljuje osjećaj izolacije.
73 odsto osoba sa gojaznošću smatra da razgovori o njihovom stanju treba da se fokusiraju na opšte zdravlje i blagostanje, a ne isključivo na kilograme i brojke na vagi. Ovo je ključna poruka istraživanja – pomjeranje fokusa sa kratkoročnih odluka i individualne odgovornosti ka dugoročnom, holističkom pristupu.
„Kultura novogodišnjih odluka, iako dobronamjerna, često učvršćuje pojednostavljen i štetan pogled na gojaznost. Kada rezultati izostanu, dolazi do neopravdanog okrivljavanja i stigmatizacije. Podaci jasno pokazuju da društvo još uvek ne razumije gojaznost kao hroničnu bolest“, ističu iz kompanije Novo Nordisk.
Gojaznost je danas jedan od najvećih zdravstvenih izazova savremenog društva: globalno pogađa svaku sedmu osobu, a očekuje se da će u narednoj deceniji zahvatiti čak dvije milijarde ljudi, što sa sobom nosi ozbiljne posljedice po zdravlje i značajan ekonomski teret za društvo.
