Vujović: Energetska pića mogu izazvati probleme sa srcem i nervnim sistemom

Vujović: Energetska pića mogu izazvati probleme sa srcem i nervnim sistemom

Poslije neprospavane noći, mnogi, a sve češće i djeca, posegnu za brzom dozom energije u vidu energetskog pića. Limenka obećava izoštravanje fokusa i budnost. Veliku količinu šećera, kofeina i taurina ćemo platiti svega jedan euro ali nigdje ne piše koliko ćemo platiti zdravljem ukoliko je dugoročno konzumiramo.

Iako na deklaraciji jasno stoji upozorenje da se energetska pića ne preporučuju djeci, trudnicama i osobama sa srčanim tegobama, ona su i dalje lako dostupna svima. Jedna limenka često sadrži količinu kofeina koja se približava ili čak prelazi preporučeni dnevni unos, posebno za mlađu populaciju. U Institutu za javno zdravlje upozoravaju da se ne radi o bezazlenom napitku.

„Nemaju nijednu nutritivnu komponentu koja bi se smatrala poželjnom za konzumiranje. Osim što djeluje na adrenakortikalnu osovinu, odnosno sistem adrenalina, ima diuretski efekat i negativno će djelovati na kardiovaskularni sistem“, kazala je specijalista higijene, šefica Odsjeka za kvalitet i bezbjednost hrane, dr Magdalena Vujović.

A to u praksi znači niz neprijatnih simptoma.

„Osjećaj lupanja srca, preskakanje srca, ubrzanu srčanu frekvenciju, onda osjećaj što se tiče nervnog sistema može da dovede do tremora, to je fino podrhtavanje periferije ekstremiteta i nekog letargičnog raspoloženja“, navodi Vujović.

Preporučena dnevna doza kofeina prema EFSA istraživanju iznosi oko tri miligrama po kilogramu tjelesne težine, što znači da je i jedna limenka često previše za djecu.

„E sad vi možete zamisliti ako je dijete prosječne mase od 50kg u osnovnoj školi ili ranim razredima srednje koliko je to više u stvari u toj limenci koja ima oko 400mg kofeina“, rekla je Vujović.

Prema studiji Rasprostranjenost konzumacije energetskih pića u svijetu: sistematski pregled i meta-analiza iz 2024. godine. Globalno, 18 % djece u uzrastu od 3 do 10 g i 68 % adolescenata od 10 do 18 g je barem jednom probalo energetsko piće. Mjesečna konzumacija kod adolescenata iznosi 32–45 %, a unos na dnevnom nivou 8-10 odsto. Mladi tokom izlazaka često ovo piće miješaju sa alkoholnim, što dovodi do dodatnog opterećenja organizma.

„Dovodi do dehidratacije, do poremećaja srčanog ritma, do finog tremora ruku, taj naizgled fokus kroz vrijeme popušta zato što osim kofeina ima i veliku količinu šećera koji je brzi podizač nivoa energije odnosno glikemije i samim tim i insulina“, ističe Vujović.

Uprkos svemu, energetska pića su lako dostupna i u školama, kroz automate za grickalice i napitke. Dok ova pića obećavaju energiju, medicina upozorava, cijena koju plaćamo može biti mnogo veća nego što se na prvi pogled čini.