Kada se unos ugljenih hidrata znatno smanji, tijelo brzo troši glikogen (uskladištenu glukozu) u mišićima i jetri. Pošto glikogen zadržava vodu, njegova potrošnja dovodi i do gubitka vode, što objašnjava brzo smanjenje tjelesne težine na početku dijeta sa niskim unosom ugljenih hidrata.
Ako je unos ugljenih hidrata izrazito ograničen, tijelo prelazi na korišćenje masti kao izvora energije, a jetra proizvodi ketonska tijela (ketone). Taj proces se naziva ketoza ili nutritivna ketoza i predstavlja normalno metaboličko prilagođavanje na nizak unos ugljenih hidrata. Ketoni mogu da služe kao alternativni izvor energije za mozak i mišiće kada je dostupno vrlo malo glukoze.
Nedovoljan unos ugljenih hidrata utiče i na hormone i metabolizam.
Hormonske promjene:
Povećanje kortizola (hormona stresa) kako bi se održao nivo glukoze u krvi.
Smanjenje T3 (aktivnog hormona štitne žlijezde), što može da uspori metabolizam i snizi nivo energije.
Promjene u hormonima gladi i sitosti (leptin i grelin).
Ove promjene mogu da utiču na energiju, raspoloženje i apetit. Uz smanjen unos ugljenih hidrata, nivo insulina obično opada, dok glukagon raste kako bi se obezbijedilo oslobađanje glukoze iz rezervi.
Kod veoma niskog unosa ugljenih hidrata, naročito na početku, mogu se javiti određeni simptomi:
Umor i slabost, jer tijelo još nije u potpunosti prešlo na ketone kao izvor energije.
„Keto zadah“ (neprijatan zadah zbog prisustva ketona).
Zatvor (usljed smanjenog unosa vlakana) – otežano ili rijetko pražnjenje crijeva.
Sniženo raspoloženje ili mentalna magla, jer se mozak prilagođava novom izvoru energije.
Glavobolje i izražena želja za šećerom ili brzim izvorima energije.
Ovi simptomi se često nazivaju keto grip ili faza adaptacije i kod nekih ljudi mogu da traju od nekoliko dana do nekoliko nedjelja.
Iako neki ljudi uspijevaju da dugoročno održavaju ishranu sa niskim unosom ugljenih hidrata i postižu rezultate u mršavljenju ili regulaciji šećera u krvi, postoje i potencijalni rizici:
Ako se ugljeni hidrati dugoročno izbjegavaju, naročito oni zdravi, poput integralnih žitarica, voća i povrća, može doći do manjka vitamina, minerala i vlakana, što negativno utiče na varenje i opšte zdravlje.
Nizak unos ugljenih hidrata često podrazumijeva veći unos masti i proteina životinjskog porijekla, što, ukoliko ishrana nije pažljivo planirana, može povećati rizik od povišenog LDL holesterola i kardiovaskularnih problema.
Pojedine studije ukazuju na moguće komplikacije, kao što su poremećaji srčanog ritma, problemi sa kostima, pa čak i povećan rizik od problema sa bubrezima, ukoliko je ograničenje ugljenih hidrata dugotrajno i ekstremno.
