Kako navode iz Batuta, na meniju će biti i različita pića, pa mnoštvo hladnih predjela, u zavisnosti da li neko posti ili ne, ali tu su razne pite, gibanice, sir, kajmak, pršute te različite salate sa majonezom kao što je ruska salata, dok će se različiti obroci na bazi mesa spremati za glavno jelo, posebno za Božić.
Dešava se da zbog društva, velike količine hrane i uživanja u istoj dođe i do prejedanja, što može izazvati različite zdravstvene probleme.
Kako organizam reaguje na praznično prejedanje?Preterivanje u hrani i piću ima svoju cijenu. Unos velike količine namirnica koje se inače sporo vare poput mesa i mesnih prerađevina, pržene ili pohovane hrane, masnih salata, slatkiša i raznih napitaka dovodi do toga da varenje traje duže i bude manje efikasno.
Dobra vijest je da je za povećanje tjelesne mase od oko 450 grama potrebno unijeti približno 3500 kalorija više, pa povremeno praznično preterivanje često ne ostavlja vidljive posljedice. Loša vijest je da najmanje 40% viška kalorija dolazi iz masti, koje se talože u masnom tkivu i mogu oštetiti krvne sudove, navode iz Batuta.
Organizam dio viška šećera i belančevina takođe pretvara u masnoću.
Kako stoji u objašnjenju, kada unosimo previše hrane, pankreas luči dodatni insulin, što može dovesti do naglog pada nivoa šećera u krvi. Tada se javljaju umor, malaksalost, vrtoglavica, znojenje i mučnina, što često dovodi do ponovnog posezanja za slatkom hranom. Obilan obrok može izazvati i gorušicu, peckanje i bol u stomaku, nadimanje i gasove.
Slana i masna hrana, kao i alkoholna i bezalkoholna pića, mogu doprineti porastu krvnog pritiska, osjećaju lupanja ili preskakanja srca, pa čak i bolu u grudima.
Poseban oprez potreban je kod hroničnih bolesnika, osoba sa povišenim krvnim pritiskom, povećanim masnoćama u krvi, šećernom bolešću, bubrežnim oboljenjima i sličnim zdravstvenim problemima, navode iz Batuta.
Ova večera je najbolja za zdravlje srca: Pruža ravnotežu ključnih namirnicaPripazite: Preskakanje ovih obroka moglo bi povećati rizik od srčanog udara
Kako praznični obrok učiniti zdravijim?Ipak, dato je nekoliko savjeta kako da trpeza tokom praznika bude zdravija i nosi manje rizika za sve, iako je umerenost i dalje važna. Iz Batuta savjetuju sledeće:
Preskočite aperitiv ili, ako ipak želite da nazdravite, ograničite se na jednu čašicu rakije. Izbjegavajte slatke likere i mješavine alkohola sa sokovima i gaziranim pićima, jer se tako lakše popije veća količina alkohola i unese više kalorija.
Opredelite se ili za predjelo ili za glavno jelo. Ako želite da probate po malo od svega, birajte manju porciju proje i tanku krišku belog sira kao predjelo, a parče pečenja bez kožice uz obilje salate kao glavno jelo.
Jedna čaša crnog vina sasvim je dovoljna za novogodišnju zdravicu.
Umjesto teških kolača, desert možete zamijeniti voćnom salatom bez dodatog šećera i šlaga.
Alternativa klasičnoj večeri može biti bife posluženje sa raznovrsnim salatama, poput zdravije varijante Valdorf salate sa rendanim kiselim jabukama, celerom, seckanim orasima i kiselom pavlakom sa niskim procentom masti ili nemasnim jogurtom umjesto pavlake i majoneza. Dobar izbor je i salata od crvenog pasulja, kukuruza šećerca, kiselih krastavčića, paprike iz turšije i praziluka, začinjena maslinovim uljem i limunovim sokom. Uz to možete poslužiti crni hleb, po mogućstvu domaći, sa dodatkom sjemenki.
Ako ipak pokleknete pred prazničnim đakonijama, narednih dana primijenite osnovni princip pravilne ishrane – umerenost. Smanjite porcije, pijte dovoljno tečnosti (najbolje vodu i nezaslađene čajeve) i budite fizički aktivni.
Ne postoji univerzalan način ishrane koji odgovara svima. Promjene u ishrani treba da budu individualno prilagođene, naročito kod osoba sa postojećim zdravstvenim problemima, pa je savjet ljekara uvijek najbolji izbor.
