Plinske peći ubiju 40 hiljada Evropljana svake godine pumpajući zagađivače u njihova pluća, pokazao je izvještaj, u kojem se ističe da je broj smrtnih slučajeva dvostruko veći od onog u automobilskim nesrećama.
Plinski šporeti ispuštaju štetne plinove koji se povezuju s bolestima srca i pluća, ali stručnjaci upozoravaju da je javnost slabo svjesna njihove opasnosti. U prosjeku korištenje plinskog šporeta skraćuje čovjekov život za gotovo dvije godine, pokazalo je istraživanje sprovedeno u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Guardian.
“Opseg problema je daleko veći nego što smo mislili”, rekla je glavna autorka istraživanja Juana María Delgado-Saborit , koja vodi laboratoriju za istraživanje zdravlja okoline na Univerzitetu Jaume I u Španiji.
Istraživači su pripisali 36.031 ranu smrt svake godine plinskim šporetima u EU i dodatnih 3.928 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kažu da su njihove procjene konzervativne, jer su uzeli u obzir samo zdravstvene učinke dušikovog dioksida (NO2), a ne i druge plinove poput ugljen monoksida i benzena.
“Još daleke 1978. prvi put smo saznali da je zagađenje NO2 višestruko veće u kuhinjama koje koriste plinske nego električne šporete,” rekao je Delgado-Saborit. “Ali tek sada možemo dati brojku o broju skraćenih života”.
Jedno od tri kuća u EU kuva na plin, što se penje na 54% kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu i više od 60% u Italiji, Holandiji, Rumuniji i Mađarskoj. Šporeti izgaraju fosilni plin i izbacuju štetne materije koje upale disne puteve.
Izvještaji, koje je podržala Evropska klimatska fondacija, temelji se na prošlogodišnjem istraživanju koje je mjerilo kvalitetu vazduha u domovima kako bi se otkrilo koliko kuvanje na plin povećava onečišćenje vazduha u zatvorenom prostoru. To je omogućilo naučnicima sa Univerziteta Jaume I i Univeriteta u Valensiji da utvrde omjere unutrašnjeg i spoljašnjeg onečišćenjavazduha pri kuvanju s plinom i mapiraju izloženost unutrašnjeg prostora NO2.
Zatim su primijenili stope rizika od bolesti, dobijene iz studija o spoljašnjem zagađenju NO2, kako bi izračunali broj izgubljenih života.
“Glavna neizvjesnost je može li se rizik od umiranja koji se nalazi kod vanjskog NO2 uglavnom od saobraćaja primijeniti na unutrašnji NO2 od kuvanja na plin”, rekao je Steffen Loft, stručnjak za onečišćenje vazduha sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije bio uključen u istraživanje. “ Ali to je poštena pretpostavka i potrebna za procjenu”.
Rezultati su u skladu sa studijom provedenom u SAD-u u maju, koja je pokazala da plinske i propanske peći uzrokuju do 19 hiljada smrtnih slučajeva odraslih svake godine.
EU je ovaj mjesec postrožila svoja pravila o kvalitetu vazduha na otvorenom, ali nije postavila standarde za kvalitet u zatvorenom prostoru. Evropska udruga za javno zdravstvo (EPHA) pozvala je kreatore politike da postupno izbace iz upotrebe plinske šporete postavljanjem ograničenja emisija, nudeći novac za pomoć pri prelasku na čišća kuvala i prisiljavajući proizvođače da na šporetima označe rizik od onečišćenja.
“Predugo je bilo lako odbacivati opasnosti plinskih šporeta”, rekla je Sara Bertucci iz EPHA-e. “Kao i cigarete, ljudi nisu mnogo razmišljali o uticaju na zdravlje – i, poput cigareta, plinska kuvala mala su vatra koja ispunjava naš dom zagađenjem”.
Ljudi se mogu djelimično zaštititi od isparavanja tokom kuvanja, otvaranjem prozora tokom kuvanja i uključivanjem ventilatora.
