trčanje ili lagano džogiranje
vožnja bicikla
plivanje
ples
planinarenje
preskakanje konopca
aerobik ili zumba
Naučnici su godinu dana pratili 130 odraslih osoba u dobi od 26 do 58 godina. Učesnici su podeljeni u dvije grupe: jedna grupa nastavila je sa svojim uobičajenim navikama kretanja, dok je druga grupa krenula sa umerenim do intenzivnim aerobnim vežbama.
U grupi koja je vežbala, učesnici su imali dva nadzirana treninga nedeljno, po 60 minuta, uz preporuku da dodatno vežbaju i kod kuće. Na taj način ukupno su dostigli oko 150 minuta vežbanja nedeljno.
Na kraju istraživanja, „starost mozga“ procjenjivana je pomoću snimaka magnetskom rezonancom (MRI). Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su redovno vežbale „starost mozga“ u prosjeku pala za 0,6 godina. U kontrolnoj grupi zabilježen je blag porast od 0,35 godina.
Iako sam porast u kontrolnoj grupi nije bio statistički značajan, razlika između grupa bila je gotovo cijela godina – što istraživači smatraju važnim, jer se „starost mozga“ povezuje sa kognitivnim starenjem i rizikom od neurodegenerativnih bolesti u starijoj dobi.
„Iako je razlika manja od godinu dana, ranija istraživanja ukazuju da je svaka dodatna ‘godina’ starosti mozga povezana sa značajnim razlikama u zdravlju kasnije u životu“, rekao je za Science Daily glavni autor studije Kirk I. Erickson. Dodao je da bi „pomaganje mozgu da ostane mlad“ u srednjim godinama moglo imati veliki značaj na duži rok.
Autori su istakli da je uzorak relativno mali i da nisu analizirali druge navike koje mogu uticati na starost mozga, poput pušenja ili konzumacije alkohola. Ipak, Erickson naglašava da promjene u životnim navikama u 30-im, 40-im i 50-im godinama mogu biti korisne u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije kasnije.
Smernice za fizičku aktivnost preporučuju odraslima barem 150 minuta nedeljno aktivnosti umerenog intenziteta – one koja „ubrzava rad srca“. To može biti brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili čak rad u bašti.
Dr. S. Ausim Azizi sa Yalea ranije je za HuffPost istakao da su vežba i kretanje među najvažnijim faktorima za zdravlje mozga: dugoročno podstiču stvaranje novih moždanih ćelija i mogu pozitivno uticati na pamćenje i druge kognitivne funkcije.
