Sjedenje nije samo znak lenjosti, već i fenomen koji je izazovan za istraživače. Da bi ukazali koliko je ono štetno, naučnici su nabrojali čak trideset pet različitih vrsta bolesti koje se javljaju kao posljedica preterane neaktivnosti. Ono što dodatno zabrinjava jeste to što se negativne posljedice docnije ne mogu u potpunosti otkloniti ni naknadnim vježbama.
Previše vremena pred televizorom ili kompjuterom utiče na skraćivanje telomera koje se nalaze u našim ćelijama, pa su i ćelije podložnije oboljenjima. (Na kraju svakog hromozoma nalaze se telomere koje se, kako starimo, skraćuju pa se tako povećava i rizik od demencije, bolesti krvnih sudova i tumora, objašnjavaju ljekari). Najčešće je po sredi karcinom dojki, debelog crijeva, pankreasa i prostate.
Zaključak je jasan – što duže sjedimo, brže starimo i više oboljevamo. Rizik kod srčanih bolesnika je veći za čak 27 odsto, a ono što je još veće iznenađenje jeste povećani uticaj „fotelje” na pojavu tumora i to za 21 procenat, kažu studije.
Evo i nekoliko statističkih podataka do kojih se došlo na osnovu opsežnih istraživanja – izračunato je da jednočasovno gledanje televizije skraćuje život za 22 minuta, a oni koji se „druže” s daljinskim upravljačem šest sati dnevno žive kraće za 4,8 godina.
Da bi se promijenile navike čini se mnogo toga, u stranim kompanijama sve su češći sastanci u hodu, u 80 odsto firmi u Evropi i na sjevernoameričkom kontinentu zaposleni vežbaju u pauzama. Amerikanac u prosjeku provede osam sati dnevno u sjedećem položaju, a 70 odsto kancelarijskih službenika više od pet sati dnevno sedi za radnim stolom.
Što se duže sjedi, krv slabije cirkuliše pa su mnogi organi na udaru zbog manjka kiseonika.
Istraživači s Državnog univerziteta u Mičigenu ispitivali su uticaj aerobnih vežbi na pamćenje kod zdravih, odraslih ljudi. Ovo istraživanje potvrdilo je da pojedinci koji imaju manje kondicije vremenom gube više memorije. Čak i zdravi ljudi ako nisu u aerobnoj kondiciji mogu da imaju probleme s dugoročnim pamćenjem.
Kako sebi pomoći?
Fizijatri preporučuju vježbe pre odlaska. Najkorisnije je uraditi set vježbi za vratnu kičmu, rameni pojas i lumbalnu kičmu u trajanju od pola sata. Veoma su korisne i vježbe istezanja mišića i jačanja muskulature: pilates, plivanje i brzo hodanje, ali važno je upražnjavati vježbe na poslu i to za kičmu i rameni pojas.
S preventivom se mora početi u najranijem uzrastu. U školama takođe bi trebalo početi s praktikovanjem kratkih petominutnih vježbi na časovima, jer poznato je da djeca u osnovnoškolskom uzrastu ne mogu da drže pažnju duže od dvadeset minuta.
Evo i nekoliko savjeta lekara kako da se dodatno izborimo s negativnim efektima dugotrajnog sjedenja.
Jedno od najvažnijih pravila jeste da u jsedećem stavu leđa budu prava, a da ramena blago idu unazad. Gornja ivica monitora kompjutera treba da bude u nivou očiju. Nije loše imati na umu povremeno istezanje ruku, nogu, vrata. Treba i pomerati ramena naprijed i nazad, a glavu lijevo i desno. Ako već moramo da radimo sjedeći, trebalo bi povremeno ustati i prošetati da bi se povratila cirkulacija u rukama i nogama. Umjesto lifta, treba koristiti stepenice, potrebno je znati i pravilno disati, a to znači disati stomakom dubokim udisajem, a vazduh ispuštati kroz usta. I još jedan savjet ljekara – treba piti mnogo vode, jer tečnost poboljšava koncentraciju. A koncentracija je važna da bi se sjetili da povremeno primijenimo savjete ljekara tokom radnog vremena.
