Najveći faktor koji utiče na zdravlje nije sama kafa, već ono što joj se dodaje. Istraživači ističu da kafa sadrži jedinjenja koja su povezana sa potencijalnim zdravstvenim koristima, uključujući antioksidanse i protivupalne efekte. Problem nastaje kada se kafa pretvori u desert.
Šećer, aromatizovani sirupi, šlag i pavlake mogu neprimjetno pretvoriti šolju kafe u visokokalorično piće s velikom količinom šećera, čime se poništava većina njenih koristi.
Naučnici navode da najzdravije navike ispijanja kafe izgledaju mnogo jednostavnije nego što je većina ljudi navikla.
Pravovremenost je važnija nego što ljudi misle
Još jedno iznenađujuće otkriće odnosi se na vrijeme konzumiranja kafe. Ispijanje kafe prerano ujutro ili prekasno tokom dana može poremetiti prirodne hormonske cikluse i kvalitet sna. Loš san, zauzvrat, utiče na metabolizam, zdravlje srca i upalne procese – čak i ako je kafa zdrava.
Istraživači sugerišu da umeren i pravovremen unos kafe može doprineti energiji bez narušavanja prirodnog ritma tijela.
Kada naučnici opisuju najzdraviji način ispijanja kafe, obično misle na:
minimalnu količinu dodatog šećera,
malo ili nimalo aromatizovanih sirupa,
ograničenu upotrebu šlaga i pavlake.
Zbog toga se crna kafa ili kafa s malom količinom mlijeka često smatra najzdravijom opcijom. Ne radi se o trpljenju gorčine, već o izbjegavanju viška sastojaka koji kafu neprimjetno pretvaraju iz korisnog napitka u težak.
Neka istraživanja bavila su se i načinima pripreme kafe i temperaturom napitka. Određene metode pripreme mogu filtrirati supstance koje podižu holesterol, dok previše vrući napici kod nekih osoba mogu iritirati digestivni trakt. Poenta nije da je jedna metoda opasna, već da se mali izbori s vremenom sabiraju, naročito kod onih koji svakodnevno piju kafu.
Idealno vrijeme za prvu kafu je između 9.30 i 11.30 ujutro, kada nivo kortizola počinje da opada. Tada kofein djeluje efikasnije i pruža stabilniji osjećaj energije, bez naglog pada kasnije tokom dana. Slično važi i za popodnevnu kafu, koja je najprikladnija između 13 i 15 časova, dok ispijanje kafe nakon 17 časova može negativno uticati na san.
Stručnjaci savjetuju da se kafa ne pije na potpuno prazan želudac, jer kofein može pojačati lučenje želudačne kiseline i izazvati nelagodnost ili nervozu. Umerena količina, najčešće jedna do tri šolje dnevno, smatra se optimalnom za većinu zdravih odraslih osoba. Sporije ispijanje kafe omogućava postepenije dejstvo kofeina, čime se smanjuju ubrzan rad srca i razdražljivost. Crna kafa, bez dodatka šećera i masnih dodataka, donosi najviše zdravstvenih koristi.
