Prema izvještajima organizacije Environmental Working Group, spanać se često nalazi pri vrhu liste „Dirty Dozen“ – popisa voća i povrća sa najvišim zabilježenim ostacima pesticida. Analize pokazuju da ovo lisnato povrće može sadržati tragove više različitih hemikalija istovremeno.
Razlog leži u njegovoj građi. Tanki i porozni listovi lako upijaju supstance koje se koriste tokom uzgoja. Hemikalije nanesene radi zaštite biljaka mogu prodrijeti u samo tkivo lista, zbog čega ni temeljno pranje, pa čak ni kratko kuvanje, ne uklanjaju u potpunosti sve ostatke.
Stručnjaci naglašavaju da se ne radi o dramatičnoj ili akutnoj opasnosti, ali dugotrajna izloženost manjim količinama pesticida nije zanemarljiva, naročito kod osjetljivijih grupa – djece, trudnica i starijih osoba.
Kupci sve češće postavljaju pitanja prodavcima na pijacama, što je dobar korak. Vrijedi pitati da li je povrće tretirano pesticidima i kada je posljednji put prskano.
Zanimljivo je da spanać koji ne izgleda „savršeno“ – sa ponekom rupicom ili mrljom – često znači da je biljka bila manje hemijski tretirana. Glatki, sjajni listovi jesu vizuelno privlačni, ali nijesu uvijek i najbezbjedniji izbor.
Kod kuće može pomoći jednostavan trik: potapanje listova u rastvor sode bikarbone oko 15 minuta, a zatim temeljno ispiranje hladnom vodom. Ovaj postupak može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida, iako dio supstanci koji je već u tkivu lista nije moguće potpuno ukloniti.
Spanać i dalje ostaje nutritivno vrijedna namirnica, ali stručnjaci savjetuju umjerenost – konzumiranje jednom do dva puta sedmično, uz kombinovanje sa povrćem koje prirodno zadržava manje pesticida, poput kupusa, brokolija ili karfiola.
Balansirana ishrana i raznovrstan izbor namirnica najbolji su način da se iskoriste benefiti povrća, uz smanjenje potencijalnih rizika.
