Popodne je, oči vam se same zatvaraju, a misli lutaju. Kratka dremka djeluje kao idealno rješenje. Ali uveče, dok bezuspješno pokušavate da se opustite i zaspite u krevetu, postaje jasno da taj mali predah možda nije bio tako bezopasan. Popodnevna dremka može biti saveznik zdravlja, ali i ozbiljna prepreka kada je u pitanju kvalitetan san.
Dremanje se često opisuje kao brz način za povećanje energije, fokusa i raspoloženja. Međutim, može biti mač sa dvije oštrice. Kada se radi mudro, pomaže mozgu i tijelu da se oporave. Kada se uzme previše ili u pogrešno vrijeme, može dovesti do pospanosti, dezorijentacije i problema sa zaspivanjem noću.
Zašto se osjećamo pospano popodne?Većina ljudi doživljava prirodni pad energije rano popodne, obično između 13 i 16 časova. Ovaj osjećaj umora nije nužno povezan sa ručkom, već sa našim cirkadijalnim ritmom, unutrašnjim biološkim satom koji reguliše smjenjivanje budnosti i sna. Upravo zbog ovog ritma mnogi ljudi osjećaju snažnu potrebu za odmorom u ovo doba dana.
Istraživanja pokazuju da kratka dremka tokom ovog perioda može smanjiti umor i poboljšati kognitivne performanse, posebno ako ne traje duže od dvadeset minuta. Ova vrsta dremke omogućava mozgu da se odmori bez ulaska u faze dubokog sna, pa se buđenje doživljava kao osvežavajuće.
Problem nastaje kada se san produži. Nakon otprilike pola sata, mozak ulazi u fazu dubokog sna, a buđenje iz ove faze često izaziva osjećaj tromosti i dezorijentacije, poznat kao inercija sna. Ovaj osjećaj može trajati i do sat vremena i negativno utiče na koncentraciju i donošenje odluka. Pored toga, kasne popodnevne dremke smanjuju prirodnu potrebu tijela za snom, što otežava zaspavanje noću.
Kada je dremka korisna, a kada štetna?Za neke ljude, popodnevna dremka je neophodna. Radnici u smjenama, posebno oni koji rade noću, često pate od poremećenog sna, tako da kratka dremka može povećati njihovu budnost i smanjiti rizik od grešaka. Isto važi i za ljude koji su hronično lišeni sna zbog posla, roditeljskih obaveza ili drugih zahtjeva.
Međutim, oslanjanje na dnevni san umjesto na dobar noćni odmor nije dobro rješenje na duži rok. Ljudima koji pate od nesanice često se savjetuje da izbjegavaju dremku jer to dodatno slabi njihovu sposobnost da zaspavaju noću.
Koliko sati sna je zaista potrebno čovjeku?Da li spavate popodne? Oprezno, povezano je sa preranom smrću.Šta sve našem organizmu radi rano ustajanje dok je napolju još uvijek mrak?Ozbiljno upozorenje ljekara: Spavanje određeno vrijeme svake noći može dovesti do prerane smrti.
Zanimljivo je da određene grupe, poput sportista ili ljudi u zanimanjima koja zahtijevaju visok nivo koncentracije, koriste dremku kao strateški alat. Kratka, planirana dremka može poboljšati reakcije, izdržljivost i oporavak, a istraživanja su pokazala da čak dvadeset minuta sna može značajno povećati budnost i efikasnost.
Pazite na tajmingDa bi dremka imala pozitivan efekat, važno je obratiti pažnju na trajanje, vrijeme i uslove. Idealno je ograničiti dremku na 10 do 20 minuta i praktikovati je prije 14 časova. Soba treba da bude tiha, mračna i prijatno hladna, kako bi se tijelo lakše opustilo.
Uprkos svim svojim prednostima, dremka nije univerzalno rješenje. Godine, način života i postojeće navike spavanja snažno utiču na to da li će nam kratka dremka pomoći ili odmoći. Za neke je to jednostavan trik za više energije i fokusa, dok je za druge put ka poremećenom snu. Ključ je posmatrati sopstveno tijelo i prepoznati granicu između korisne navike i lošeg izbora koji nas drži budnim noću.
