Kako temperature rastu, tako se i potrebe našeg organizma mijenjaju, pa samim tim treba prilagoditi i način ishrane i život uopšte. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ savjetuje da u ljetnjem periodu ishrana bude zasnovana na lakšim, češćim i uravnoteženim obrocima, kao i na dovoljnom unosu tečnosti.
U ljetnjem periodu trebalo bi da unosimo hranu koja sadrži veći procenat vode kao što su krastavac, zelena salata, paradajz, tikvice, lubenica, breskve. Važno je da se potrudimo da razmaci između obroka ne budu veliki i da se ishrana ne svede na jedan ili dva obroka u kasnim popodnevnim ili večernjim časovima. Bez obzira na visoke dnevne temperature, u toku dana moramo da imamo redovne ali lagane obroke i užine sa dosta voća, povrća, salata, supa ili čorbica.
Način pripreme hrane treba da bude prilagođen ovom godišnjem dobu što znači da se prednost daje kuvanju, grilovanju, pečenju bilo da je riječ o mesu, ribi ili povrću. Svaki obrok treba da sadrži i dosta svježe salate.
Jedno od pitanja koje u ljetnjem periodu često postavljamo – kako se rashladiti?
Najčešće pomislimo na sladoled i na hladna gazirana pića. U prvom trenutku zaista ćemo se rashladiti ali vrlo brzo ćemo postati svjesni da nismo postigli ono što smo željeli. Unosom hladne vode ili drugih hladnih napitaka, dolazi do trenutnog rashlađenja ali se nakon toga pokreću procesi ponovnog zagrijavanja organizma.
Osim toga, slatka gazirana pića sadrže dosta šećera i vremenom, uz njihov veći dnevni unos, može doći do gojaznosti. Da bismo se rashladili i da nam taj osjećaj potraje, naša ishrana bi trebalo da bude bazirana na voću i povrću i dovoljnom unosu vode.
Pored obične vode preporuka je i da se unosi voda sa nekoliko kapi limuna ili biljni čaj. Alkohol i kafu bi trebalo izbjegavati jer djeluju kao diuretici i dodatno pojačavaju gubitak tečnosti.
Ne treba odustati od fizičke aktivnosti
Pored pravilne ishrane, redovna fizička aktivnost mnogo doprinosi našem zdravlju i od nje ne treba odustajati bez obzira na godišnje doba. Teško se odlučujemo da započnemo sa nekim vidom fizičke aktivnosti, iako smo svjesni koliko ona doprinosi našem zdravlju, i lako nalazimo izgovore za njeno odlaganje. Ljetnji, topli dani upravo mogu da nam posluže kao izgovor za fizičku neaktivnost.
Međutim, ljeti ne treba zapostaviti rekreativno vježbanje, već ga treba prilagoditi uslovima spoljašnje sredine. Ukoliko vježbamo na otvorenom, najbolje je započeti sa fizičkom aktivnošću u ranim jutarnjim ili večernjim časovima kada je spoljašnja temperatura niža nego u središnjem dijelu dana. Ukoliko se odlučimo za vježbanje u teretani, važno je da je prostor klimatizovan i da se vježbanje sprovodi pod stručnim nadzorom.
Odjeća u kojoj vježbamo treba da bude komotna, od prirodnog materijala kako bi se omogućilo strujanje vazduha. U toku fizičke aktivnosti kada se povećava stepen stvaranja toplote, od najvećeg značaja je adekvatan unos tečnosti.
Tu je potrebno ponovo naglasiti značaj unosa vode sobne temperature, a ne hladnih gaziranih slatkih napitaka ili energetskih pića, piše na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
