Hladna stopala zimi često pripisujemo niskim temperaturama, ali stručnjaci upozoravaju da taj osjećaj hladnoće, posebno ako je stalan, može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem: visoki holesterol.
Visoki holesterol poznat je kao „tihi ubica“ jer često nema očitih simptoma sve dok ne uzrokuje komplikacije poput bolesti srca ili moždanog udara. Međutim, jedan od mogućih znakova visokog holesterola je periferna arterijska bolest (PAB), stanje koje nastaje zbog smanjenog protoka krvi u nogama i stopalima.
Kod PAB-a dolazi do nakupljanja plaka u arterijama nogu i stopala, što je poznato kao ateroskleroza. Ovo stanje sužava ili potpuno blokira arterije, smanjujući protok krvi i uzrokujući osjećaj hladnoće u stopalima. Uz nedovoljnu cirkulaciju, tkiva u nogama i stopalima ne dobivaju dovoljno kiseonika i hranjivih stvari što može uzrokovati brojne simptome i povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema, poput srčanog i moždanog udara.
Osim hladnih stopala, PAB može uzrokovati i druge simptome. Neki od njih su gubitak dlaka na nogama i stopalima, utrnulost ili slabost u nogama, krhki nokti na nogama koji sporo rastu, čirevi ili otvorene rane na stopalima i nogama koje ne zarastaju, promjena boje kože na nogama (noge mogu postati bljeđe ili poprimiti plavičasti ton), sjajna koža, erektilna disfunkcija i gubitak mišićne mase u nogama.
Simptomi PAB-a obično se razvijaju polako, nego ako se iznenada pogoršaju, to može biti znak ozbiljnog problema koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kako se dijagnosticira PAB?
Ljekar može postaviti dijagnozu na temelju fizičkog pregleda, razgovora o simptomima i provođenja testa indeksa gležanj-nadlaktica (ABPI). U nekim slučajevima, ABPI se sprovodi nakon fizičke aktivnosti, poput trčanja na traci ili vožnje bicikla, kako bi se vidjelo kako tijelo vježba utiče na cirkulaciju.
Iako ne postoji lijek za perifernu arterijsku bolest, simptomi se mogu ublažiti promjenama u načinu života i primjenom lijekova. Stručnjaci preporučuju redovno vježbanje , prehranu bogatu vlaknima i niskim učešćem zasićenih masnoća, prestanak pušenja, kontrolu tjelesne težine i umjerenu konzumaciju alkohola. Osim promjena u načinu života, lijekari često propisuju statine za snižavanje razine holesterola i antihipertenzive za kontrolu krvnog pritiska.
