Dugotrajna izloženost zagađenju vazduha povezana sa depresijom u kasnom životu

Dugotrajna izloženost zagađenju vazduha povezana sa depresijom u kasnom životu

Postoje štetne veze između dugotrajne izloženosti zagađenju vazduha i povećanog rizika za depresiju u kasnoj životnoj dobi, prema studiji objavljenoj na internetu 10. februara u JAMA Netvork Open.

Ksinie Kiu, Ph.D., sa Harvarda T.H. Chan School of Public Health u Bostonu, i kolege su sproveli longitudinalnu kohortnu studiju zasnovanu na populaciji koja je uključivala upisane američke Medicare starije od 64 godine. Nakon petogodišnjeg perioda ispiranja pri ulasku, 8.907.422 jedinstvene osobe (srednja starost nakon perioda ispiranja, 73,7 godina) je praćeno tokom 2005. do 2016., što je doprinelo 1.526.690 dijagnoza depresije sa kasnim početkom.

Istraživači su otkrili da je na osnovu modela tri zagađivača, svako povećanje od 5 jedinica dugotrajne srednje izloženosti finim česticama, azot-dioksidu i ozonu povezano sa prilagođenim procentualnim povećanjem rizika od depresije od 0,91, 0,61 i 2,13 procenata, redom. Među podpopulacijama, istraživači su primetili heterogenost veličine efekta prema komorbiditetu i kontekstualnoj pozadini susedstva.

„Nadamo se da ova studija može inspirisati istraživače da dalje razmotre moguće faktore rizika po životnu sredinu (kao što su zagađenje vazduha i životna sredina) za prevenciju gerijatrijske depresije, da bolje razumeju bolest koja se kreće napred i da poboljšaju pružanje usluga mentalnog zdravlja među stariji odrasli“, pišu autori.