Nakon što smo otkrili FOMO (strah od propuštanja), FOBO (strah od bolje opcije), ali i JOMO (radost propuštanja), postoji još jedna skraćenica koja je sve popularnija među generacijom Z.
Mnogi se boje mišljenja društva
Riječ je o skraćenici FOPO (Fear Of People’s Opinions) koja se odnosi na strah od mišljenja ljudi i izaziva stres među mladima. Brinuti se o tome šta drugi ljudi misle može biti u redu u granicama normale, ali dopustiti da taj strah kontroliše svakodnevicu može biti nevjerovatno štetna navika za koju neki stručnjaci vjeruju da ograničava ljudski potencijal.
Psiholog Majkl Gervais osmislio je koncept FOPO-a za koji kaže da je „skrivena epidemija“ i da ljudi koji pate od njega „gube vjeru u sebe i samopouzdanje“. FOPO je „prvenstveno mehanizam odbrane koji koristimo“ i to je preventivan proces kojim želimo da povećamo prihvatanje drugih i pokušamo da izbjegnemo odbacivanje, rekao je Gervais za HuffPost
Koji su znakovi da patite od FOPO-a?
Kaže da FOPO karakteriše hipervigilnost, odnosno proces u kojem ljudi previše pažnje posvećuju nečemu i to onda dovodi do preterane osjetljivosti i iščekivanje kako društvo prihvata ili reaguje na nešto što su uradili.
„Ono što na kraju radimo jeste da skeniramo svijet oko sebe tražeći odobrenje“, objašnjava Gervais. Misli da se sve više ljudi upoređuje s drugima i traži potvrdu od svijeta, što na kraju uzrokuje da neko obezvredi sebe. Ni društvene mreže, način na koji ljudi traže odobrenje od drugih putem lajkova i komentara, ne pomažu.
„Više se ne radi toliko o tome šta je najbolje za vas nego o tome šta je možda najbolje za to kako će vas drugi doživljavati“, rekla je za HuffPost Aparna Sagaram, licencirana bračna i porodična terapeutkinja.
Nekoliko primjera može vam pomoći da prepoznate živite li život s FOPO-om, prema Gervaisu. Pretvaranje da ste gledali film ili TV emisiju o kojoj drugi raspravljaju, smejanje šalama koje vam nisu smiješne, osećaj teskobe što vam predugo treba da naručite u kafiću kada je red iza vas i to što ne želite da odete s posla pre nego što šef napusti zgradu.
Kako se boriti s FOPO-om?
Ako se pronalazite u ovakvim životnim situacijama, Gervais kaže da patite od FOPO-a i ima savjet u borbi protiv toga.
„S FOPO-om razvijamo ugrađeni mehanizam da proveravamo sve oko sebe kako bismo vidjeli je li sve u redu. Dajemo preteranu težinu onome što neko drugi misli ili možda ne misli o nama“, rekao je.
„Sve se svodi na reprogramiranje vašeg mozga, pa umijesto da se pitate: ‘Šta ta osoba misli o meni?’, možete reprogramirati mehanizam da se okrene prema unutra i provjeri vašu svrhu. ‘Ostajem li vjeran svojoj svrsi?’ postaje nova referentna tačka umesto: ‘Sviđam li se ljudima?'“, kaže Gervais.
Osim svih ovih štetnih učinaka, imati FOPO takođe je iscrpljujuće. „FOPO sagorijeva mnogo naših unutarnjih resursa“, kaže Gervais te navodi da je to još jedna stvar, među mnogima, koja može dovesti do „burn-outa“.
„Što ste autentičniji, to je lakše kompetentno se predstaviti. A ako se kompetentnije predstavite, manje je vjerovatno da će vas zanimati šta drugi misle, jer se osjećate sigurnije u sebe“, zaključuje Gervais.
