Da li je dobro dati oduška bijesu ili tako samo pogoršavamo stvar?

Da li je dobro dati oduška bijesu ili tako samo pogoršavamo stvar?

Možda mislite da je zdravo dati oduška ljutnji zbog dosadnog radnog zadatka ili uvredljivog komentara, ali istraživanja pokazuju drugačije. Prepustiti se bijesu „najgora je stvar koju možete da uradite“, tvrdi Bred Bušman, profesor komunikacija na Državnom univerzitetu u Ohaju koji se bavio ovom temom. To je, u stvari, „dolivanje ulja na vatru“.

Dugo vremena, psiholozi su vjerovali u „teoriju katarze“ ili ideju da je bolje osloboditi negativne emocije nego ih zadržati. Ali još 2002. godine, profesor Bušman je objavio studiju koja dovodi u pitanje tu logiku.

Pokazao je da kada ljudi izraze bijes, kao što je udaranje u boksersku vreću, postaju samo još više ljuti i agresivniji. To nije dobro, jer istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana sa različitim mentalnim, a možda čak i fizičkim zdravstvenim problemima.

Ponašajte se onako kako biste željeli da se osjećate

Seciranje frustrirajućeg razgovora ili uvrede koja vam je nanijeta, može da podstakne ruminaciju – psihološki termin za fiksiranje na negativne misli i osjećanja iz prošlosti – i dodatno uveliča srazmjerno neznatnu frustraciju, napominje Džesi Kugl, profesor psihologije na Državnom univerzitetu Floride koji proučava bijes.

Ni jedno ni drugo nije zdravo. Zaista, studija o strategijama suočavanja sa psihološkim problemima tokom pandemije iz 2020. godine, otkrila je da je dopuštanje da nas obuzmu negativne emocije povezano sa lošijim mentalnim zdravljem, dok se činilo da taktike poput prihvatanja, šale i pozitivnog preoblikovanja situacije poboljšavaju osjećaj ličnog zadovoljstva.

„Trebalo bi da se ponašate onako kako biste željeli da se osjećate“, kaže profesor Kugl. Za većinu ljudi to znači da pokušaju da prevaziđu bijes, umjesto da se zaglave u njemu.

Što više dajemo oduška bijesu, samo dolivamo ulje na vatru

Bušmanova novija istraživanja ukazuju da su umirujuće prakse kao što su meditacija, joga i duboko disanje bolje u raspršivanju bijesa nego da „izduvamo bijes“. Cilj bi trebalo da bude smanjenje, a ne povećanje uzbuđenja, kaže Bušman.

Čak i trčanje, na koje mnogi ljudi gledaju kao na neku vrstu terapije, previše podiže uzbuđenje da bi bilo efikasno sredstvo za suzbijanje bijesa. „Trebalo bi da idete na trčanje jer je dobro za vaše zdravlje“, ali ne zato što će vas natjerati da se smirite i izduvate bijes, napominje Bušman.

Problem je u tome što kada smo ljuti, čini nam se da se bolje osjećamo ako se izvičemo i izbijesnimo, nego ako dišemo duboko. Profesor Bušman je to vidio u svom istraživanju. Iako aktivnosti poput udaranja u vreću zapravo ne smanjuju bijes, „75 odsto ljudi kaže da se poslije toga osjećaju bolje“.

Isto često važi i za davanje oduška tako što ćemo se izjadati prijatelju, dodaje prof. Kugl. Sjajan je osjećaj kada neko potvrdi naš pogled na problem, posebno kada se složi da smo u pravu, a da je kreten koji nas je ‘isjekao’ na kružnom toku kriv.