Međutim, podjednako je važno prepoznati šta ne bi trebalo da radite. Postoji mnogo načina na koje, često nesvjesno, možemo potkopati sopstveno blagostanje i ući u spirale negativnosti, depresije i anksioznosti. Takođe, postoji mnogo načina na koje možemo sabotirati odnose, a da nismo svjesni da smo mi uzrok problema.
Pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite da budete stabilni i emocionalno uravnoteženi:
Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtveIako je istina da se često suočavamo sa teškim okolnostima koje su van naše kontrole, važno je da se podsjetimo da uvijek postoji dio situacije koji možemo da kontrolišemo. Što više vjerujete u sopstvenu sposobnost da utičete na ono što se dešava, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije – i manja je vjerovatnoća da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.
Fokusiranje na samosažaljenje ili vjerovanje u svoju nemoć brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje. Mentalitet žrtve neizbježno utiče na odnose, jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ne možemo ništa da promijenimo.
Fokusiranje samo na trenutno zadovoljstvoČekanje da se postignu ciljevi i dobiju priznanja ili nagrade često je teško. Kada mnogo radite, prirodno je da želite rezultate odmah – pa je ponekad lakše posegnuti za brzim zadovoljstvom.
Na primjer: trošenje plate umjesto štednje za penziju, ili zapošljavanje samo da biste odmah zaradili novac umjesto da nastavite školovanje – iako je fakultet oduvijek bila vaša želja. Kada se fokusirate samo na ono što vam je „ispred nosa“, umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju sprečava i uspjeh i osjećaj zadovoljstva životom.
Stavljanje sopstvenih potreba iznad tuđihKada pokušavate da brinete o sebi i postignete ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek prirodno. Lako je postati „laser-fokusiran“ na to kako da dobijete ono što želite. To obično nije namjerno, što znači da morate biti namjerni u vezi sa tim kako vaše ponašanje i odluke utiču na druge.
Pored toga, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i spremni da pomognu drugima često sretniji i zdraviji. Djelom zato što kada pomažete drugima, niste uvijek fiksirani na sopstveni uspjeh. Moguće je da provedete previše vremena razmišljajući o sebi i svim oblastima života koje nisu onakve kakve biste željeli da budu.
Nemogućnost prepoznavanja malih uspjeha i osjećanja zahvalnostiKada stvari krenu po zlu ili kada nam je potrebno više vremena da dobijemo ono što mislimo da će nas usrećiti, često počinjemo da se žalimo na ono što nemamo. Tada postaje teško vidjeti šta je prošlo dobro i koji mali dijelovi života donose radost.
Teško je biti zahvalan ljudima koji te vole i podržavaju, a ponekad čak možeš imati osjećaj kao da te niko „ne podržava“. Što više pronalaziš načine da budeš zahvalan – čak i za sitnice – bićeš otporniji. Zahvalnost ti takođe pomaže da se sjetiš da nije uvijek bilo teško i da si i ranije prevazilazio izazove.
Mentalno zdravi ljudi se ne upoređuju sa drugimaJedan od razloga zašto se mnogi bore sa anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje potkopavaju mentalno zdravlje jeste stalno poređenje sa onim što drugi imaju ili su postigli.
Poređenje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutrašnju stvarnost i pozadinu – čak i kada drugi izgledaju kao da imaju više ili su sretniji. Na primjer, neko može živjeti u ljepšoj kući i imati dobro plaćen posao, ali istovremeno se boriti sa ozbiljnim problemima u braku. Ili neko može izgledati kao da je dobio više unapređenja bez posebnih kvalifikacija, ali ne znate koliko su zaista sposobni ili kako se snalaze na razgovorima za posao.
Gledate nečije objave na društvenim mrežama ili ih slušate kako se hvale svojim „savršenim“ životom i počinjete da osjećate zavist. Onda se pitate zašto ga ne možete imati ili postići. Vremenom se može pojaviti pomisao da nešto nije u redu sa vama ili da nikada nećete imati život kakav želite. A istina je jednostavna: vrijeme koje provodite upoređujući se krade energiju koju biste mogli da ulažete u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života.
