Za razliku od široko rasprostranjenog mišljenja, hodanje 10.000 koraka dnevno nije čarobni lijek za mršavljenje, a zapravo se ne preporučuje onima koji imaju veću težinu i pate od bolova u koljenu.
Preporuke za vježbanje obično se fokusiraju na trajanje fizičke aktivnosti. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. Nova analiza podataka iz Studije o zdravlju žena, objavljene u JAMA Internal Medicine, sugeriše da bi broj koraka takođe mogao biti korisna metrika.
Međutim, ne postoje dobro utemeljene preporuke za broj koraka, dijelom zbog nedostatka naučnih dokaza koji povezuju korake sa smrtnošću i kardiovaskularnim bolestima. Često spominjanih 10.000 koraka dnevno potiče iz marketinške kampanje u Japanu 1960-ih.
Prema dr. Sandia Lakšmi, specijalisti za zdravlje crijeva, kada oni koji su gojazni pokušavaju da hodaju 10.000 koraka svaki dan, to dovodi do većeg naprezanja i boli jer njihovi zglobovi, mišići i tetive nisu spremni da podnesu opterećenje. Ljekari upozoravaju da oni koji imaju problema sa koljenima ne smiju pokušavati da pređu 10.000 koraka bez treninga snage i kondicije.
Ovaj savjet je relevantan i za ljude koji pate od gojaznosti zbog određenih zdravstvenih stanja, sporog metabolizma, genetike i faktora načina života.
Dok se hodanje smatra efikasnim načinom da se tijelo održi pokretnim i fleksibilnim, a da pritom ne rade ništa ekstravagantno poput dizanja tegova ili napornog treninga, gojazni ljudi bi treblo da izbjegavaju hodanje od 10.000 koraka svaki dan bez prethodnog jačanja tijela.
Stručnjaci navode da fokusiranje samo na hodanje bez uključivanja treninga snage i kondicije zanemaruje druge aspekte fitnesa, kao što su mišićna snaga, izdržljivost i fleksibilnost.
