Direktor kompanije Palantir, Alex Karp, ima prilično jasan stav: samo dvije grupe ljudi imaće stabilnu poziciju u eri AI.
„Postoje dva načina da znate da imate budućnost: ili imate stručno zanimanje, ili ste neurodivergentni“, rekao je Karp u nedavnom podkastu.
Prema njegovim riječima, zanatska zanimanja poput električara i vodoinstalatera postaju sve traženija, jer ih je izuzetno teško automatizovati. Ovo posebno dolazi do izražaja u trenutku kada velike tehnološke kompanije ubrzano grade data centre, dok tržište već osjeća nedostatak kvalifikovane radne snage.
Karp ističe da veliku prednost mogu imati i osobe koje razmišljaju izvan standardnih okvira. On je i sam ranije govorio o svojoj disleksiji, a širi pojam neurodivergentnost obuhvata stanja poput ADHD-a i autizma.
„Uspjeh će imati oni koji razmišljaju drugačije, preuzimaju rizik i stvaraju nešto jedinstveno“, poručuje Karp.
Kompanija Palantir već aktivno ulaže u takve kadrove, pokrećući posebne programe zapošljavanja neurodivergentnih osoba koje vidi kao važnu konkurentsku prednost u budućnosti.
Zanimljivo je da Karp sve više dovodi u pitanje vrijednost tradicionalnog obrazovanja. Iako ima diplomu prava sa Stanford University i doktorat iz filozofije sa Goethe University Frankfurt, smatra da će poslovi iz humanističkih nauka biti među najugroženijima.
Na World Economic Forum u Davosu upozorio je da bi vještačka inteligencija mogla ugroziti mnoge profesije u tim oblastima.
Zbog toga je Palantir pokrenuo programe za srednjoškolce koji ne žele da upišu fakultet, nudeći im praksu, stipendiju i potencijalno zaposlenje.
S druge strane, brojni eksperti iz tehnološkog sektora ne dijele u potpunosti ovaj stav. Oni naglašavaju da visoko obrazovanje i dalje ima veliku vrijednost, posebno u razvoju kritičkog mišljenja, fleksibilnosti i sposobnosti rješavanja problema.
Upravo te vještine – prilagodljivost, kreativnost i analitičko razmišljanje – sve se više izdvajaju kao ključne za opstanak i uspjeh u eri vještačke inteligencije.
