Paradajz iz bašte, čak i ako je na terasi, ima savršen ukus, koji daleko nadmašuje onaj iz prodavnice. Dobra vijest je da ne morate imati baštu da biste uživali u svježem, domaćem paradajzu – dovoljno je malo sunca, dobra zemlja, veća saksija i redovno zalivanje.
Kada se sadi paradajz
Ako sadite paradajz u saksijama na terasi, evo orijentira:
Kada tačno?
Kada noćne temperature redovno prelaze 10–12°C, a dnevne su iznad 18–20°C.
Idealno je da sadnja bude kada temperatura noću ne pada ispod 12°C, što je često posle 1. maja.
Šta još treba da znate
Paradajzu treba 6–8 sati direktnog sunca dnevno, dakle ako naa terasi nemte dovoljno sunca, ova biljka nije za vas.
Zemlja treba da bude topla i rastresita – u saksijama koristi kvalitetan supstrat.
Rasad
Sada je kasno da paradajz sadite iz sjemena, ali zato na svakoj pijaci možete da birate rasad. Birajte sorte koje sazrijevaju rano, za 60 dana i koje ne rastu previše visoko.
Ako sadite rasad (mladu biljku), možete da je zasadite dublje, do prvih listova – iz stabla će izrasti dodatni koren i biljka će biti jača.
Ako sadite paradajz u saksijama, birajte kompaktne sorte – tzv. „determinantne“ ili „poludjeterminantne“. One rastu u grmu i ne zauzimaju mnogo prostora. Postoje i patuljaste i tzv. „patio“ sorte koje su posebno razvijene za saksije i viseće žardinjere. Neke dobre sorte su:
Zemlja i saksije
Koristite kvalitetnu supstratnu zemlju za saksije – ne baštensku! Saksijska zemlja je lagana, prozračna i omogućava dobar protok vode i hranljivih materija. Saksija treba da bude najmanje 12 cm duboka i široka, ali veća je uvijek bolja. Plastične kofe od 5 litara su jeftina i praktična opcija – samo im probušite dno radi drenaže, piše gardendesign.com.
Njega biljke
Zalivanje: Saksije se brže suše – zalivajte redovno i duboko, po mogućstvu ujutru. Ne dozvolite da se zemlja potpuno osuši, ali ni da bude konstantno natopljena.
Đubrenje: Početno đubrivo je važno, ali kada biljka počne da cveta, dodajte tečno đubrivo za povrće na svake dvije nedjelje.
Podrška: Čak i u saksiji, paradajz može narasti i roditi dosta – stavite kolac ili malu mrežu odmah po sadnji da biljka ima oslonac.
Rezidba: Ako uzgajate visoke sorte, povremeno uklanjajte bočne izbojke („pastiće“) koji troše energiju, ali ne rađaju. Kod grmolikih sorti to nije potrebno.
Uobičajeni problemi i kako ih riješiti
Premalo vode: Usporava rast, lišće vene i plodovi mogu da opadaju. Provjeravajte zemlju svakodnevno.
Previše vode: Može izazvati truljenje korena. Ako se saksija ne drenira, presadite biljku u svježu zemlju.
Premalo sunca: Biljka će biti slaba, neće cvjetati ni rađati.
Premalo hranljivih materija: Biljka stagnira, nema mnogo plodova. Pratite raspored đubrenja.
Previše đubriva: Mnogo lišća, a malo plodova. Ako preterate, isperite zemlju dodatnim zalivanjem i pauzirajte sa prihranom.
Mala saksija: Biljka može postati „zagušena“, pa je presađivanje u veću neophodno.
Dodatni savjet: Da li kafa pomaže?
Kafa sadrži azot i druge hranljive materije, ali treba je koristiti vrlo umjereno – najbolje kroz kompost, ne direktno.
