Imunizacija u svijetu tapka u mestu od 2023. godine, i broj nevakcinisane djece sada je globalno dodatnih 2,7 miliona manji nego prije pandemije koronavirusa, saopštili su danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF).
Prema procjenama te dvije organizacije, zasnovanim na nacionalnim podacima o vakcinaciji, trend imunizacije djece protiv 14 bolesti ukazuje na potrebu da se ubrzaju napori i osnaže zdravstveni kapaciteti.
Podaci govore da je broj djece koja su primila tri doze vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (Diteper) 2023. godine ostao nepromijenjen na 84 odsto. Istovremeno, broj djece koja nisu prmila nijednu dozu vakcine porastao je sa 13,9 miliona 2022, na 14,5 miliona 2023.
Uz to, još 6,5 miliona djece nije zavržilo cijeli ciklus imunizacije i nije primilo sve tri doze, što je neophodno za uspješnu prevenciju bolesti.
Više od polovine nevakcinisane djece živi u 31 zemlji koje karakteriše krhko i nestabilno, oružanim sukobima opterećeno okruženje, i u kojima je otežan pristup osnovnim životnim potrepštinama, hrani i zdravstvenoj zaštiti.
Znak za uzbunu je i ozbiljan zastoj u vakcinaciji protiv potencijalno smrtnosnih malih boginja i trenutno u svietu protiv njih uopšte nije, ili je samo djeliično vakcinisano 35 miliona djece.
Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejezus ocijenio je da su male boginje indikator, „kao kanarinac u rudniku, koji otkriva i pokazuje nedostatke u imunizaciji koji prvo pogađaju one najranjivije“.
Prošle, 2023. godine prvu dozu vakcine je primilo 83 odsto djece u svijetu, a broj djece koja su primila i treću dozu je blago porastao na 74 odsto, što je daleko manje od 95 odsto koliko je neophodno za kolektivnu imunizaciju i sprječavanje epidemija.
Tokom 2023. godine slučajevi malih boginja, ili morbila, ospica, zabilježeni su u 105 zemalja u svijetu u kojima živi približno tri četvrtine sve djece u svijetu. U 91 zemlji u kojima je imunizacija uredno sprovedena, nije bilo slučajeva bolesti.
Adhanom Geberejezus je naglasio da je to „rješiv problem“. „Vakcine protiv morbila su jeftine i mogu se davati i na najtežim mjestima. SZO je posvećen da sa svojim partnerima radi na tome da pruži podršku zemljama da zatvore taj jaz i što prije zaštite djecu koja su najviže izložena riziku“.
Stručnjakinja SZO-a Ketrin O’Brajen istakla je da je u svijetu u jeku pandemije koronavirusa poraslo nepovjerenje prema vakcinaciji i upozorila da to vodi do toga da djeca umiru.
Prema njenim riječima, nepovjerenje prema vakcinaciji u bogatim zemljama širi se i na druge regione, na primjer onda kada ljudi koji migrantskog porijekla koji žive u Evropi, u zemlje iz kojih potiču prenose lažne informacije koje su čuli.
U siromašnijim zemljama prepreku napretku u vakcinaciji predstavlja i proširenje nepovjerenja prema zdravstvenom sistemu i teži pristup vakcinaciji, a važan ometajući faktor su i oružani sukobi, rekla je O’Brajen.
Jedini tračak svjetla je, kako navodi SZO, porast broja djevojčica koje su se vakcinisale protiv humanog papilomavirusa (HPV), iako je i taj postotak sa 20 odsto u 2022, porastao na još uvijek skromnih 27 odsto prošle godine, što je daleko od 90 odsto potrebnih ze eliminaciju raka grlić materice koji HPV izaziva.
