Zamislite da napravite grešku u kuhinji, a rezultat postane omiljeno jelo širom svijeta. Zvuči nevjerovatno, ali upravo su se takve „srećne greške“ desile.
Mnogi od naših omiljenih proizvoda, od kojih neki djeluju kao da su smišljeni do savršenstva, nastali su sasvim slučajno. Evo nekoliko priča o slučajno nastalim kulinarskim remek djelima.
Lisnato tijesto
Priča o lisnatom tijestu počinje u Francuskoj, u 17. veku. Mladi poslastičar Klodijus Žel pokušavao je da napravi poseban hljeb za svog bolesnog oca.
U žurbi, zaboravio je da pomiješa puter sa brašnom, pa je maslac urolao u tijesto i presavijao ga više puta. Rezultat je bio nešto potpuno neočekivano,nevjerovatno lagano i hrskavo tijesto koje se listalo prilikom pečenja.
Umjesto neuspjeha, Klodius je stvorio kulinarsku osnovu za brojne poslastice koje i danas obožavamo.
Kornfleks
Braća Džon Harvi Kelog i Vil Kit Kelog su krajem 19. veka vodili sanatorijum u Mičigenu. Njihova misija bila je da kreiraju zdravu, vegetarijansku hranu.
Jednom prilikom, zaboravili su da pokupe kuvano zrno pšenice, pa je ono ostalo da stoji nekoliko dana. Kada su se vratili, pšenica se sasušila i postala lomljiva.
Umjesto da bace smjesu, odlučili su da je izgnječe, a rezultat su bile hrskave pahuljice. Ubrzo su eksperimentisali sa kukuruzom i tako su nastale pahuljice koje danas poznajemo kao kornfleks.
Šampanjac
Šampanjac nije proizvod namerne genijalnosti, već rezultat borbe sa vinarstvom u hladnim klimatskim uslovima. U regiji Šampanja u Francuskoj, hladne zime su često zaustavljale fermentaciju grožđa.
Kada bi došlo proljeće, šećer u vinu bi ponovo fermentirao, stvarajući mjehuriće ugljen-dioksida. Vinarima je ovo stvaralo velike probleme, jer su se boce često raspadale pod pritiskom.
Neki su čak nazivali ovaj fenomen „đavoljim vinom“. Međutim, francuski benediktinski monah Dom Perinjon usavršio je tehniku proizvodnje, ali i čvršće boce, shvativši da mehurići daju vinu jedinstven i poseban ukus.
Jogurt
Iako je jogurt danas sinonim za zdravlje, njegovo poreklo vjerovatno seže hiljadama godina unazad, a nastalo je zbog slučajnog djelovanja bakterija.
Nomadski narodi su mlijeko skladištili u kožnim vrećicama. Bakterije prisutne na koži i u okolini, zajedno sa toplotom, uzrokovale su fermentaciju mleka, što ga je pretvaralo u gustu i kiselkastu smjesu.
Ne samo da je ova fermentacija poboljšala ukus, već je i produžila rok trajanja mleka, što je bilo izuzetno korisno.
Čips
Godine 1853., u restoranu „Moon’s Lake House“ u Saratoga Springsu, Njujork, kuvar Džordž Kram bio je iziritiran gostom koji se stalno žalio da mu je pomfrit debeo.
Kram je, u pokušaju da iritira gosta, narezao krompir izuzetno tanko, ispržio ga dok nije postao hrskav i posuo ga solju. Na njegovo iznenađenje, gostu se to izuzetno dopalo, i tako je rođen prvi čips.
Sendvič
Iako se možda ne radi o „kulinarskoj grešci“ u klasičnom smislu, sendvič je nastao iz praktičnih razloga.
Džon Montagju, 4. erl od Sendviča, bio je strastveni kockar u 18. vijeku. Nije želio da prekida igru zbog obroka, pa je tražio da mu meso stave između dvije kriške hleba kako bi mogao da jede jednom rukom, a drugom da nastavi sa igrom.
Tako je sendvič postao popularan i praktičan obrok širom svijeta.
Kornet za sladolede
Postoji nekoliko priča o nastanku korneta, ali jedna od najpoznatijih datira iz 1904. godine na Svjetskoj izložbi u Svetom Luisu.
Tamo je prodavac sladoleda ostao bez posuda, pa je Ernest Hamvi, prodavac vafla iz susednog štanda, ponudio da uvije svoje vafle u oblik korneta kako bi sladoled mogao da se servira.
Inovacija je bila trenutni hit.
Suvo grožđe
Kao i jogurt, suvo grožđe je rezultat prirodnog procesa. Ljudi su otkrili da grožđe koje je ostavljeno na suncu, nakon što se voda iz njega osuši, postaje izuzetno slatko i ukusno.
Prvi dokazi o suvom grožđu datiraju iz 2000. godine pre nove ere u Persiji i Egiptu. Nije ga stvorila ljudska ruka, već se pokazalo kao idealan način za dugotrajno čuvanje grožđa.
Ove priče podsjećaju nas da neke od najboljih stvari u životu mogu nastati iz neplaniranih situacija i da ponekad „greška“ može biti početak nečeg nevjerovatnog.
