Koliko je stvari u danu koje mogu da vas izbace iz takta i „dirnu u živac“? Ako ste roditelj, ovo pitanje je gotovo smiješno, a ako ste zaposleni roditelj, popis je beskonačan.
Od najsitnijih „gluposti“ koje nas iznerviraju, iako ne bi trebalo, pa do onih stvari koje nas s pravom i istinski izlude, kako na poslu, tako i kod kuće. Pa onda još i zavisnosti od trenutka, od perioda ciklusa, saobraćaja, vremena…
Ne, jednostavno ne možemo biti u potpunom „zen“ raspoloženju beskonačno. Ali, to i nije cilj, jer – nije izvodljivo.
Cilj je da se što prije vratimo u stanje smirenosti onda kad „odlutamo“ u ta neka eksplozivna raspoloženja i ne dopustimo da stvari izmaknu kontroli. I to je ključna stvar koju djeca treba da usvoje što prije. Ključnu ulogu tu igramo mi, roditelji.
U studiji objavljenoj u časopisu „Applied Research in Quality of Life“, istraživači su željeli da saznaju tačno šta roditelji mogu da urade kako bi pomogli svojoj djeci da nauče da regulišu emocije. Ustanovili su da je ključna – svjesnost, odnosno popularno zvana „mindfulness“.
Postoje, naime, tri vrste ove svjesnosti na čijem razvoju roditelji mogu da radie.
1. Dispozicijska svjesnost
Dispozicijska svjesnost može se smatrati opštom svjesnošću, koju istraživači u ovoj studiji definišu kao „namerno i nepristrano fokusiranje na iskustvo upravo sada“. Kada smo svjesni, bolje smo sposobni da svjedočimo iskustvu drugih saosećajno i bez osuđivanja, što je sjajno ne samo za odgajanje male djece, već i za brak i roditeljstvo uopšteno.
Prethodna istraživanja pokazala su da ljudi s visokim nivoom dispozicijske svjesnosti češće imaju pozitivnije stavove o drugima, ponašaju se empatičnije i osetljiviji su na potrebe drugih. Ove karakteristike pozitivno utiču na međuljudske odnose.
2. Bračna svesnost
U svakoj dugotrajnoj vezi svjesnost je ključna za rješavanje sukoba, kao i za strpljenje i ljubav prema partneru. U svjesnim brakovima odrastaju srećna djeca. Naime, svjesnost u vezama dovodi do smanjenja emocionalne impulsivnosti zbog koje su sukobi izazovniji, žešći, a ujedno poboljšava i komunikacijske vještine.
Važno je zapamtiti da djeca posmatraju način na koji roditelji ili staratelji razgovaraju, posebno u napetim trenucima. Evo kako su autori studije opisali bračnu svjesnost:
„Svjesnost u braku uključuje procese poput pažljivog slušanja supružnika, prihvatanja osjećanja i misli supružnika bez osuđivanja i reagovanja na ponašanje supružnika regulisanjem sebe“.
3. Roditeljska svjesnost
Do roditeljske svjesnosti možemo da dođemo kad savladamo dispozicijsku i bračnu svjesnost. Kako kažu autori studije: dispozicijska svjesnost preduslov je za svjesnost u braku, a taj odnos značajno doprinosi svjesnosti u roditeljstvu.
Jedna studija iz 2010. godine pokazala je da kvalitetan brak (ili partnerski odnos) pozitivno utiče na roditeljske prakse poboljšavajući zajedničko roditeljstvo.
Autori studije pišu: „Načini rješavanja sukoba između roditelja važni su kako bi deca naučila da koriste zdrave i adaptivne strategije regulacije emocija“.
Dakle, sve u svemu, ako želimo da dete bude sposobno da reguliše emocije, vreme je da poradimo na istoj osobini – kod sebe.
