Prijatelji su, pored porodice, naše najveće blago – oslonac, podrška i glas razuma kroz razne životne situacije.
Ali, da li je uopšte ispravno „razdvajati“ ova dva pojma, ili bi i bliske prijatelje trebalo svrstavati među rođake? Evo šta su pokazala istraživanja.
Kažu da članove porodice ne možemo birati, ali – da li je to zaista tako? Do skora se vjerovalo da jeste, ali je jedno istraživanje naučnika Nacionalne Akademije Nauke dokazalo da svako od nas sa svojim bliskim prijateljima dijeli i određeni procenat gena. Dakle, članove porodice ipak možemo birati, tako što ćemo sebi odabrati prave, iskrene prijatelje.
„Posmatrajući kompletan genom otkrili smo da imamo genetskih sličnosti sa našim prijateljima „, rekao je Džejms Fauler, profesor medicinske genetike, u intervjuu za Si-En-En.
Analizom je ustanovljeno i da su geni olfaktornog sistema (čula mirisa) ubjedljivo najprisutniji. Drugim riječima, i mi i naši bliski prijatelji imamo tendenciju da mirise osjećamo na isti način. Primjwra radi, miris kafe u kafeteriji prijaće oboma, a miris acetona će, na primjer, izazivati neprijatan osjećaj.
Istražujući ovu temu, naučnici su došli do još jednog, usputnog otkrića. Naime, ljudi imaju tendenciju da se zbližavaju sa ljudima čiji je imunološki sistem drugačiji. Time se zaštita od mikroba i drugih patogena povećava, odnosno proširuje se spektar zašitite organizma na račun „prijateljskog“ imuniteta.
