Kako da vam božićna pšenica bude savršena

Kako da vam božićna pšenica bude savršena

Često nas, čim poželimo da posadimo pšenicu, obeshrabri uvjerenje da je to komplikovano i da nam takav poduhvat sigurno neće uspjeti, posebno ako nemamo iskustva u baštovanstvu ili uzgoju sobnog bilja.

Mnoge domaćice siju pšenicu negdje sredinom decembra koja do Božića treba da naraste i postane dio praznične tradicije. Danas gotovu, već izraslu pšenicu lako možemo kupiti na svakom koraku tokom predbožićnog perioda, pa tradicija polako bledi. Nekada je kućno sijanje pšenice bilo važno jer se vjerovalo da će njen izgled – gustina, boja i visina – nagovijestiti kakav će biti prinos sljedeće godine.

Sijanje mlade pšenice odavno se povezuje sa dobrim željama za godinu koja dolazi. Nekada su se te želje ticale roda žitarica, a pšenica je kao glavna krušarica bila presudna za opstanak porodice. Danas su se vremena promijenila, ali običaj je ostao.

Uvijek željno iščekujemo proljeće nakon duge zime, pa pšenica predstavlja najavu nečeg novog, ljepšeg i optimističnog. Njeni zeleni izdanci imaju snažnu simboliku prirodnog ciklusa i samog života. Zato ni ne čudi što i danas uživamo u ovom običaju, čak i ako naše nade više nisu iste kao nekada. Pšenica je postala simbol promjene.

Mnogi smatraju da je sijanje pšenice teško, pa odustaju prije nego što pokušaju. Ipak, ako pšenica izraste slabo ili rijetko, najčešći razlog je loša klijavost ili nepovoljni uslovi tokom rasta.

Za uspjeh je važno obezbijediti: plitku posudu, umjerenu temperaturu prostora, dovoljno svjetlosti – prozorska daska je idealna. Pšenicu treba svakodnevno zalijevati, ali umjereno, bez pretjerivanja. Najjednostavniji način je da u posudu stavite sloj vrtne zemlje, rasporedite sjeme klijave pšenice, blago ga pritisnete prstima i zalijete. Može se sijati i na navlaženoj vati: u činiju stavite oko jedan centimetar vate, nakvasite je i preko nje rasporedite zrna. Nega se pristupa na isti način kao kada je posađena u zemlji.

U početku, dok se ne pojave klice, posudicu treba prekrivati providnom folijom za čuvanje hrane kako bi se zadržala vlaga. Kada se prve mladice pokažu, folija više nije potrebna, a pšenica će nastaviti da raste. Važno je i da ima svjetlost i toplinu, ali da ne bude postavljena direktno pored izvora toplote poput radijatora ili peći.

Setva pšenice je divna aktivnost za djecu, jer mogu iz dana u dan posmatrati promjene i napredak tokom narednih dvanaest dana, što ovu tradiciju čini još posebnijom u prazničnom periodu.