Istraživanja ukazuju na to da čučeći položaj može olakšati pražnjenje crijeva. Ipak, za trajno poboljšanje važno je obratiti pažnju i na dovoljan unos tečnosti, ishranu bogatu vlaknima i redovno kretanje.
Zatvor se ponekad dovodi u vezu sa zategnutošću mišića karličnog dna. Ovaj položaj doprinosi njihovom opuštanju, što može olakšati pražnjenje. Kada su ti mišići previše napeti, proces izbacivanja stolice postaje otežan, dok njihovo opuštanje omogućava lakše i potpunije pražnjenje.
Malasana postavlja tijelo u prirodniji položaj jer pomaže boljem poravnanju završnog dijela digestivnog trakta i olakšava prolazak stolice. Položaj čučnja koristi se hiljadama godina u svakodnevnom životu širom svijeta, a u nekim kulturama i danas je uobičajen. Upravo iz tog razloga popularni su i mali oslonci za stopala uz WC-šolju, koji imitiraju čučeći položaj.
Tokom čučnja, butine blago pritiskaju stomak, što može stimulisati rad crijeva. Ovaj pritisak djeluje poput nježne masaže i podstiče peristaltiku – prirodne pokrete crijeva. Studije takođe pokazuju da je u ovom položaju potrebno manje naprezanja. Masaža stomaka se inače često koristi kao pomoćna metoda za ublažavanje zatvora i poboljšanje regularnosti pražnjenja.
Malasana se u osnovi svodi na duboki čučanj.
Stanite sa stopalima postavljenim u širini kukova. Prste možete blago okrenuti ka spolja radi veće udobnosti.
Savijte koljena i polako spuštajte kukove ka podu.
Trudite se da stopala ostanu u potpunosti oslonjena o pod. Ako se pete odvajaju, podmetnite smotani peškir ili ćebe.
Laktovima možete blago razmaknuti koljena, dok dlanove spajate ispred grudi ili se oslonite na stabilnu površinu ispred sebe kako biste zadržali uspravan položaj leđa.
Dišite mirno i duboko, uz svjesno opuštanje stomaka i karlice.
Ovaj položaj može se vježbati i kod kuće, a ne samo tokom časova joge. Neki ljudi ga primjenjuju i dok sjede na WC-šolji, podižući stopala na mali stolić kako bi tijelo zauzelo prirodniji položaj. Mnogima prija izvođenje ove poze ujutru, naročito nakon toplog napitka.
Istezanje može pomoći, ali je samo dio šire slike.Odraslima je uglavnom potrebno između 25 i 34 grama vlakana dnevno. Najbolji izvori su integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke.
Dovoljna količina vode pomaže omekšavanju stolice i njenom lakšem prolasku kroz crijeva. Povećan unos vlakana uvijek treba pratiti i veći unos tečnosti.
Redovno kretanje ima pozitivan uticaj na rad digestivnog sistema. Šetnja, plivanje, vožnja bicikla, ples ili lagano trčanje nekoliko puta nedjeljno mogu značajno doprinijeti boljoj probavi.
Kao dodatna pomoć može poslužiti i istezanje u položaju „četvorke“ (ležanje na leđima uz prebacivanje jednog skočnog zgloba preko suprotne butine), koje opušta mišiće zadnjice i karlice.
