Uprava Željezničke infrastrukture uradila je novi finansijski izvještaj za 2023. godinu u kojem se kao gubitak navodi neto rezultat od minus 939 hiljada eura, iako je u izvještaju koji je u aprilu predat Poreskoj upravi naveden neto sveobuhvatni rezultat od minus od 3,2 miliona eura, saznaju “Vijesti”.
Uprava kompanije traži i više novca od države kako bi pokrila gubitke i obezbijedila novac za plate i ostale troškove s obzirom na to da nema dovoljne prihode. Kompanije je lani imala 817 zaposlenih, 85 više nego u 2021.
Takođe u ovom izvještaju se na jednom mjestu navodi da je poslovni rezultat za 2022. minus od milion eura, a na drugom da je te godine ostvaren pozitivan rezultat od 386 hiljada.
Uprava kompanije u izvještaju navodi da su morali da urade korekcije na osnovu nacrta izvještaja nezavisnog revizora i da su “odradili preknjižavanje dijela od 3,9 miliona eura iz 2022. godine”. Ovim uprava kompanije priznaje da u posljednje dvije godine nije bila u pravu i da su finansijski izvještaji bili fingirani.
Dva nezavisna revizora, prvo “HLB Mont Audit”, a zatim i “ABC global”, konstatovali su više nepravilnosti u finansijskim izvještajima Željezničke infrastrukture zbog čega su se oba uzdržala od davanja mišljenja. Umjesto da prihvati mišljenje prvog revizora početkom prošle godine, uprava ŽICG angažuje i plaća drugog revizora koji je na kraju dao isto mišljenje.
Uprava kompanije sada je prisiljena da ponovo mijenja finansijske izvještaje za prethodne godine, ali i da traži više novca od države da bi pokrila sve veće troškove rada.
U 2022. godini Vlada – tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija je ŽICG uplatilo redovne subvencije od 6,5 miliona eura za održavanje željezničke infrastrukture, zatim 5,1 milion za otplatu kredita i krajem godine još 3,9 miliona eura jer im prethodna subvencija nije bila dovoljna. Sporno je bilo što je ovih 3,9 miliona eura bile po ugovoru predviđeno za tekuće održavanje pruge u 2023. godine, odnosno cijela suma nije mogla biti knjižena kao prihod i za pokrivanje gubitaka u 2022. godini.
Novac za tekuće održavanja, namjenski dobijen iz budžeta, kompanija je koristila i za plaćanje drugih troškova.
Interni revizorski odbor ŽICG, kojeg je imenovala uprava kompanije, sada se obratio odboru direktora sa predlogom da se od Vlade zatraži više novca, kao i da im se odobri da se novac za održavanje željezničke infrastrukture može koristiti i za isplate zarada zaposlenima s obzirom na nedovoljan iznos opredijeljenih budžetskih sredstava.
U predlogu se navodi da vjeruju da bi se ovim mjerama “mogao spriječiti dodatni negativni publicitet” kompanije i “potencijalne nove medijske objave” o poslovanju.
Ukoliko im Vlada ne odobri dodatni novac, predlažu i prodaju rezervnih djelova koje sada ne koriste.
Interni revizorski odbor predlaže i da se u saradnji sa resornim ministarstvom riješi problem naplate duga od drugih državnih željezničkih kompanija – Montekargo, Željeznički prevoz i Održavanje željezničkih voznih sredstava, koji iznosi preko ti miliona eura.
Uprava istovremeno traži da se za “stimulisanje specifičnih i odgovornih radnih mjesta” kroz nagrađivanje i povećanje zarada za 20 do 30 odsto. Predlažu i da se izvrši optimizacija radnih mjesta.
U izvještaju se navodi i da je ostvareni gubitak od 939 hiljada eura u prošloj godini, bolji rezultat u odnosu na finansijski plan za 2023. godinu “gdje je planiran gubitak od 1.018.382 eura, pa uočavamo da je došlo do odstupanja i smanjenja gubitka za 79.332 eura”.
Međutim, ove cifre se ne poklapaju sa podacima iz drugih dokumenata, jer je Odbor direktora na sjednici od 28. februara 2023. godine usvojio Finansijski plan za tu godinu kojim je predviđeno ostvarivanje pozitivnog rezultata odnosno profita od 3.835.982 eura.
Znači, umjesto profita od 3,8 miliona eura ostvaren je gubitak od 939 hiljada eura, odnosno lošiji rezultat za 4,7 miliona eura, u odnosu na prvobitni plan.
