Zenović: Vrtić u Budvi planiraju u zabranjenoj zoni

Zenović: Vrtić u Budvi planiraju u zabranjenoj zoni

Lider Pokreta za Grad Đorđe Zenović pozvao je kompletan odbornički saziv budvanskog parlamenta da u ponedjeljak dobro razmisli da li će podići ruku i izglasati krajnje upitnu odluku da Opština Budva neposredno uz manastir Podmaine kupi pola hektara zemlje za pola miliona eura, jer je riječ o zoni zabranjenoj za bilo kakvu gradnju i parceli koja je neurbanizovana.

Zenovićev Pokret u parlamentu broji dva odbornika.

Pred odbornicima u ponedjeljak, za kada je po hitnom postupku predsjednik Skupštine opštine Petar Odžić zakazao sjednicu loklanog parlamenta, je i odluka da Opština kupi od srbijanske firme “Credit KB” za pola miliona eura 5.473 kvadrata u neposrednoj blizini manastira Podmaine na kojoj se planira gradnja vrtića.

To je incijativa predsjdnika Opštine Nikole Jovanovića .

U razgovoru za “Vijesti” Zenović se pita ko će snositi odgovornost ukoliko Opština kupi parcelu od srbijanske kompanije, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara i nadležna ministarstva ne daju saglasnost.

“Mnogo je pitanja vezano za namjeru kupovine konkretnog zemljišta. Prije svega, programom investicionih aktivnosti nije planirana kupovina zemljišta za gradnju vrtića. Po važećem DUP-u ovo zemljište je po naravi gradska šuma i na njoj nije dozvoljena bilo kakva gradnja, odnosno ista nije ucrtana, jer se nalazi u pojasu od zaobilaznice do manastira. Ukoliko se želi graditi vrtić ili bilo koji drugi javni objekat zašto Opština kupuje zemljište od privatnih lica, a u neposrednoj blizini, konkretno u Boljačem dolu, Opština posjeduje sopstvenu imovinu i nalazi se na mnogo boljoj lokaciji i terenu”, naglasio je Zenović.

Prema njegovim riječima, vrtić je predviđen planskim dokumentom u budvanskom naselju Golubovina i ne postoje bilo kakve pravne prepreke da se na toj lokaciji realizuje gradnja.

“Ali godinama se ne započinje procedura gradnje na toj lokaciji, već se traži druga na kojoj nije ucrtana gradnja, u privatnom je vlasništvu i ne postoji saglasnost Vlade niti nadležnog ministarstva da se na toj lokaciji grade obrazovno-vaspitne ustanove”, istakako je on.

Zenović naglaša da je kruna svega to da se lokacija direktno graniči sa kompleksom manastira Podmaine koji je zaštićen i registrovan kao spomenik kulture velikog značaja (II kategorija) Rješenjem br. 408 od 28. juna 1949. godine.

“U neposrednoj kontakt zoni oko manastira može biti izgrađena samo planirana saobraćajna infrastruktura u funkciji manastira, a nikako se ne mogu izvoditi druge građevinske intervencije. Pitanje je ko će biti odgovoran ukoliko se realizuje kupovina konkretnih parcela, a Opština ne uspije da pribavi saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara i nadležnih ministarstava za gradnju, jer sada u predlogu odluke nemamo nikakvu pisanu garanciju da će se isto pribaviti već samo lijepe želje i namjere koje treba da platimo pola miliona novca građana. Moj poziv i apel je prema svim odbornicima da dobro razmisle da li će podržati ovu odluku, jer ovakva procedura “slijepe kupovine” još nije zabilježena. Ovakve stvari se rade od temelja, planski i oprezno a ne naprečac i po hitnoj proceduri”, zaključio je Zenović.

Prvi čovjek Budve Nikola Jovanović još u aprilu uputio je pismo namjere firmi “Credit KB”, u kome je izložio da je lokalna uprava zainteresovana za kupovinu parcele.

“Za nas je mnogostruko značajno da dođe do realizacije otkupa kako bismo bili u prilici da na ovom lokalitetu izgradimo instituciju predškolskog obrazovanja, imajući u vidu da su nam vrtići prebukirani, te da su potrebni dodatni kapaciteti”, navodi se u pismu namjere koje potpisuje Jovanović.

Iz srbijanske kompanije je pozitivno odgovoreno na ovu inicijativu.

“Drago mi je da mogu da učestvujem u ovako lijepom poduhvatu za vaše najmlađe sugrađane i obavještavam Vas da prihvatam ponudu, koja je ispod tržišne cijene, da otkupite od mene navedene parcele u iznosu od 500.000 eura”, navodi se u odgovoru koji potpisuje Milosav Ostojić , koga je u ime “Credit KB” ovlastio da pregovara sa Opštinom direktor te firme Branislav Kavaja .

Uz odluku, odbornicima je dostavljeno i obrazloženje koje potpisuje v. d. sekretara za zaštitu imovine Opštine Vlado Ivanović , koji njeno usvajanje obrazlaže i time da je cijena povoljna, a imajući u vidu da su angažovani ovlašćeni procjenitelji njenu vrijednost znato više procijenili. Kako se navodi, parcela je procijenjena od ovlašćenog procjenitelja Aleksandra Rakočevića na 834.330 eura, dok je od drugog procjenitelja Andrije Zvicera procijenjena na 960.000 eura.

Na sjednici koju je u ponedjeljak po hitnom postupku zakazao predsjednik SO Petar Odžić, naći će se i Program privremenih objekata za teritoriju opštine Budva za period do 2028.

Iako je iz budvanskih vlasti saopšteno da su Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Ministarstvo turizma dali “prećutnu saglasnost” na Program privremenih objekata, iz ta dva ministarstva su saopštili da to nije tačno i da će ga, ukoliko ga Skupština opštine usvoji uz takvo obrazloženje, takav Program smatrati nezakonitim.

Iz Ministarstva urbanizma su naveli da su postupajući po zahtjevu Komisije za davanje saglasnosti na Predlog Programa, u stvari, svojim aktom odbili davanje saglasnosti u toj fazi izrade, jer su dali veliki broj ozbiljnih primjedbi na Predlog programa.

“Ovaj akt upućen je Komisiji zvaničnim putem. U zaključnom stavu Ministarstva, dat je izričit nalog da se Predlog programa koriguje i dostavi Ministarstvu na saglasnost.To nije bilo neobavezujuće mišljenje niti, pak, kod ovako ozbiljnih tema ima prostora za improvizovane zaključke, već se radi o institucionalnom, obavezujućem aktu i stavu državnog organa u postupku davanja saglasnosti. Smatrali smo i smatramo da Ministarstvo koje vrši nadzor nad primjenom Zakona o izgradnji objekata i ostalih propisa iz resorne oblasti, i Opština Budva treba međusobno da sarađuju, a pogotovo pri sprovođenju procedura koje su Zakonom propisane, kao i uređivanju pitanja koja su od značaja za sve zainteresovane korisnike prostora”.

Ministarstvo turizma takođe kategorički je odbacilo tvrdnje Opštine i da je odbilo davanje saglasnosti zbog uočenih značajnih nedostataka.