Država nije bila ni titular prava korišćenja, ni vlasnik, niti pravni nasljednik nad zemljištem Solane i njen upis je bio ništavan jer nije postojao pravni osnov za to. Presuda Upravnog suda je pravno obavezujuća i jasno potvrđuje da se ne radi o grešci u proceduri, već o nezakonitom prisvajanju imovine, a svaki dalji pokušaj relativizacije predstavlja institucionalno nepoštovanje prava i signal da država nije spremna da djeluje u skladu sa vladavinom prava.
To stoji u odgovoru akcionara Solane na tvrdnje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović da je zemljište Solane nesumnjivo državno i da je to potvrdio Savjet za privatizaciju usvojenim mišljenjem da nije plaćena tržišna naknada za nepokretnosti koje pripadaju tom preduzeću.
Ona je kazala ove sedmice “Vijestima” da predmet nije vraćen na ponovni postupak radi pretvaranja svojine “jer je taj postupak već pravosnažno okončan” već zbog otklanjanja nepravilnosti u vezi upisa u katastar.
“Povodom izjave da je zemljište Solane “državno”, te da je “ključan” stav Savjeta za privatizaciju, akcionari i pravni zastupnici podsjećaju na pravne činjenice koje potvrđuju upravo suprotno – radi zaštite zakonitosti, pravne sigurnosti i ustavom garantovanog prava svojine”, navodi se u odgovoru akcionara koji tvrde da državu štite od institucionalne samovolje.
“Zemljište Solane nikad nije bilo državna imovina. Solana “Bajo Sekulić” bila je zakoniti korisnik zemljišta u društvenoj svojini, s pravima iz člana 419 Zakona o svojinskim i pravnim odnosima (ZOSPO). Država nije imala ni pravo korišćenja, ni bilo kakav osnov za sticanje vlasništva – nije bilo presude, eksproprijacije, saglasnosti, niti pravnog posla. Upravni sud je 28. aprila 2025. poništio rješenje o upisu države, jasno navodeći da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, a ne tehničke greške”, ističe se u odgovoru.
Podsjeća se da društvena svojina nije državna te da to nije retoričko, već pravno pitanje.
“Solana je bila društveno, ne državno preduzeće. U društvenoj svojini nije postojao titular, već korisnik, koji je bio upisan. Država nikad nije imala upisano pravo korišćenja. Nijedan zakon ne daje državi automatski pravo nad tom imovinom. Solana je još 2011. podnijela zahtjev za konverziju, u skladu sa zakonom”, stoji u odgovoru u kom se tvrdi da Savjet za privatizaciju ne stvara pravo.
Akcionari naglašavaju da je Vrhovni sud utvrdio da mišljenje Savjeta nije upravni akt i da ne može proizvoditi pravne efekte u korist onoga ko nije bio nosilac prava korišćenja.
Uloga Savjeta je, dodaju, pomoćna, ne konstitutivna i pozivanje na to mišljenje kako bi se država upisala predstavlja institucionalnu zloupotrebu.
“Ako se i nakon presude nastavi s ignorisanjem zakona i administrativnim manevrima, biće to jasan signal investitorima i međunarodnim partnerima da sudske odluke u Crnoj Gori ne znače ništa. Akcionari će preduzeti mjere, uključujući međunarodnu arbitražu, zaštitu po investicionim sporazumima i obraćanje institucijama EU”, piše u odgovoru.
Akcionari su pitali zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa da li je tačno da prilikom donošenja mišljenja od strane Savjeta za privatizaciju nije uzet uopšte u razmatranje Elaborat ekonomskog fakulteta, koji se odnosi na sveobuhvatno prestrukturiranje DP Solana “Bajo Sekulić”- Ulcinj. Oni tvrde da se u tom Elaboratu zemljište navodi kao sastavni dio imovine Solane i da je taj Elaborat kasnije korišćen od strane akcionara prilikom kupovine akcija na berzi.
“Da li zaštitnica zna da li je emisija akcija bez pokrića u imovini od strane Države krivično djelo? Nas 30 hiljada je pita i da li zna da je organ koji ona zastupa, u parničnom postupku koji se vodi u Privrednom sudu, a koji je prekinut do davanja mišljenja Savjeta, iznio totalno drugačiji stav od onoga koji je ona iznijela u novinama dana 19. 6. 2025. godine. Stav iznesen u parničnom postupku ne samo da je suprotan od stava iznesenog u novinama, već je tretirao i gore pomenuti Elaborat kao jedan od krucijalnih dokaza u postupku transformacije DP Solane “Bajo Sekulić”, tvrde akcionari.
