Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dao je juče zeleno svjetlo za Predlog zakona o visokom obrazovanju.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Tatjana Ćalasan poručila je da je Predlog Zakona bio jedna od “prioritetnih aktivnosti” tog resora, dodajući da je njegova izrada počela 2020. godine.
“Bila su dva do tri neuspjela pokušaja da se formira komisija koja bi ispratila rad na samom Predlogu. Uspjeli smo prošlog aprila da formiramo grupu od 18 članova, različitih predstavnika svih relevantnih institucija koje smo željeli da uključimo. Poziv za javnu raspravu trajao je 20 dana, a u okviru nje održan je okrugli sto. Veliki broj afirmativnih sugestija je usvojen i inkorporiran u Predlog zakona. MPNI je tražio mišljenje sedam institucija – Sekretarijata za zakonodavstvo, Ministarstva finansija, Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva pravde, Generalnog sekretarijata Vlade i Ministarstva javne uprave. Od svih institucija dobili smo pozitivno mišljenje na tekst zakona”, kazala je Ćalasan.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vladimir Bakrač rekao je da “ovaj predlog zakona sofisticiraniji”, a važeći propis okarakterisao je kao “neoliberalan”.
Jedan od njegovih amandmana odnosio se na mogućnost da jedna osoba na poziciju prorektora može biti birana dva puta uzastopno.
“Na ovaj način se obezbjeđuje dosljednost i sistematska usklađenost zakonskih rješenja, a uvodi princip vremenskog ograničavanja vršenja najviših funkcija na državnom univerzitetu. Time se utiče na rotaciju kadrova, podstiče se akademska dinamika i istovremeno daje mogućnost rektoru da bira svoje najbliže saradnike…”, kazao je Bakrač.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović osvrnula se na odredbu predloga propisa prema kojoj “ustanova ne može organizovati područna odjeljenja”. Precizirala je da je naglašeno i da područna odjeljenja privatnih ustanova koja su osnovana do dana stupanja na snagu novog propisa nastavljaju sa radom, ali najduže do kraja studijske 2029/2030. godine.
Nju je, pored ostalog, zanimalo i zbog čega državna visokoobrazovna ustanova ne može da formira područna odjeljenja.
“Član 153 Predloga Zakona o visokom obrazovanju precizira da rade najduže do kraja studijske 2029/30. godine. Za privatne ustanove je precizirano, za državne nije. Naš predlog je i da za njih bude precizirano”, navela je Despotović.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović kazala je da je “stari zakon imao svoje prednosti, jer je prilagođavan evropskom prostoru”.
“Neki drugi zakoni nijesu urađeni, kako bi se obezbijedilo usaglašavanje sa zahtjevima tržišta. Uz sve manjkavosti, on je imao neke svoje prednosti. Manjkavost je proistekla iz neodgovornosti svih ostalih aktera u društvu, koji je trebalo da ih prepoznaju i u međuvremenu prevaziđu”.
Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović negodovao je u vezi sa odrebama koje se odnose na novinu u propisu – Akreditacioni odbor. Danilović je kazao da to “nije tijelo Agencije”.
“Ovo je tijelo državnog univerziteta, jer državna ustanova ima sedam predstavnika. Da ovi ljudi iz privatnog sektora ne zavređuju pažnju i da bude ovako ogoljeno, da se uspostavi većina jedne visokobrazovne ustanove… Za mene je to neprihvatljivo. Želim da naši privatni univerziteti dosegnu nivo našeg državnog”, poručio je on.
Ćalasan je podsjetila da Akreditaciono tijelo u Agenciji ima 13 članova, kao i da je ta cifra definisana “direktno srazmjerno broju studenata u javnim, odnosno privatnim institucijama”.
“Ne možemo reći da smo zanemarili broj predstavnika privatnih ustanova kada ih je troje”, rekla je.
