Prema naredbi o sprovođenju istrage, Seferović se sumnjiči da je, zajedno sa D. H. i V. H., od kraja 2018. do kraja januara 2026. učestvovao u prikrivanju i lažnom prikazivanju činjenica o porijeklu i vlasništvu novca za koji se sumnja da je pribavljen kriminalnom djelatnošću.
Sumnja se da je taj novac ulagan u izgradnju i opremanje dvije zgrade u Tivtu, koje su u katastru nepokretnosti bile upisane kao svojina Seferovića, iako su, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, stvarni vlasnici većeg dijela tih nepokretnosti bili D. H. i V. H.
Prema istoj naredbi, D. H. i V. H. se, između ostalog, stavljaju na teret da su tokom druge polovine 2020. godine postali pripadnici kriminalne organizacije koju je, na teritoriji Crne Gore, Južne Amerike, Afrike, Evrope i Australije, organizovao optuženi R. Z.
Vrhovni sud je pritvor Seferoviću produžio zbog opasnosti od bjekstva.
„Prilikom ocjene postojanja ove opasnosti, Vrhovni sud je imao u vidu da je I. S. rođen u Novom Sadu, da je studirao u Londonu, da je državljanin Norveške, gdje mu žive roditelji, kao i njegove porodične i poslovne veze sa inostranstvom, privremeni karakter boravka u Crnoj Gori i raniji život u Norveškoj“, navodi se u rješenju.
Sud je, kako se dodaje, imao u vidu i da je Seferović planirao da sa porodicom napusti Crnu Goru, kao i da je ranije učestalo putovao u inostranstvo.
„Sve ove okolnosti, sagledane u međusobnoj povezanosti, zajedno sa težinom krivičnog djela i visinom zaprijećene kazne, prema ocjeni Suda, opravdavaju bojazan da bi se okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dati u bjekstvo i postati nedostupan državnim organima Crne Gore“, navodi Vrhovni sud.
Pritvor Seferoviću prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 14. juna, a potom produžen rješenjem vijeća tog suda od 10. jula.
