Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da zatvaranje poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji nije samo tehnički proces, već da donosi entuzijazam, nadu i konkretne mogućnosti za građane, a posebno za mlade.
Ona je to, između ostalog, istakla danas u Evropskoj kući u Bijelom Polju, na panel diskusiji „Otvorene granice, nove mogućnosti – kako zadržati talente?“, održanoj u okviru kampanje „Otvoreno o EU“.
Panel je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, uz podršku Evropske unije kroz projekat EU4ME i u saradnji sa Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih (RYCO), a u fokusu su bile mogućnosti koje evropske integracije otvaraju mladima, ali i pitanje kako stvoriti uslove da stečeno znanje i iskustvo iskoriste za razvoj svoje zemlje, umjesto da svoju budućnost trajno grade u inostranstvu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora ove sedmice zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, ističući da je ova generacija mladih pred istorijskom šansom.
„I tu zapravo treba staviti akcenat na mogućnosti koje nam to sjutra donosi svima nama kao građanima. Tačno je da svako no poglavlje podrazumijeva niz obaveza, i uvijek govorimo kroz obaveze, zato što pregovarački proces nije samo jednostrano što Crna Gora negdje ispostavlja Evropskoj uniji, nego su i obaveze koje mi kao građani donosioci odluka imamo prema mladim ljudima“, kazala je Gorčević, dodajući da je preuzimanje određenih odgovornosti i obaveza najbolji način da ljudi u Crnoj Gori, prije svega mladi, mogu da uživaju u plodovima rada.
Gorčević je istakla da pojam mobilnosti jeste najvažniji za mlade ljude, ali da je ne treba izjednačavati sa trajnim odlaskom iz Crne Gore.
„Mobilnost često znači da vi imate mogućnosti da putujete, da se usavršavate, da se edukujete, i stičete razna i znanja i vještine van granica Crne Gore, što negdje možda i jeste zaista jedna dobra mogućnost koju imate i sad kroz Erasmus plus“, kazala je ona, naglašavajući da je krajnji cilj integracija da mladi iz Crne Gore, kao budući građani Evropske unije, budu potpuno ravnopravni i izjednačeni sa svojim vršnjacima iz velikih evropskih centara.
Na panelu su govorili i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, kao i poslanik u Evropskom parlamentu i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
Govoreći o tome da li će pristupanje Evropskoj uniji uticati na to da mladi odlaze, istakao da odlazak nije najgora stvar.
„Mi treba da ponudimo mladim ljudima da mogu da odu, da se školuju, upoznaju način života u Evropi i da svoje standarde koji dolaze iz Evropske unije, ali da im poslije toga mi ponudimo određeni ambijent gdje bi oni mogli da žive i stvaraju, da ta iskustva koja saznaju u Evropskoj uniji, u državama Evropske unije, primijene ovdje“, kazao je on, dodajući da je mnogo mjera koje sprovodi Vlada Crne Gore, ali da te mjere treba među resorima povezati na bolji način i ubuduće koristiti one mjere koje daju veći efekat.
Prema nedavnom istraživanju, čak 42 odsto mladih Bijelog Polja želi da napusti Bijelo Polje, a slijede ga Šavnik i Pljevlja.
Razgovor u Evropskoj kući je vodio šef Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori Edin Koljenović.
Šarec je, osvrćući se na iskustva Slovenije i drugih drugih država članica EU, ukazao na vrijednost znanja i iskustva koje mladi stiču u inostranstvu.
„Iskustvo Slovenije pokazuje da upravo ljudi koji su vidjeli kako stvari funkcionišu drugdje često pokreću promjene kod kuće, u firmama, na univerzitetima i u javnoj upravi. Ali, da bi se to desilo, država mora da održava vezu sa njima, da radi sa dijasporom, a zajednica da povratnike dočeka kao uspjeh, a ne kao poraz. Mladi koji odu pokazuju koliko mogu da donesu nazad. Na nama je da im otvorimo vrata“, istakao je Šarec.
Na drugom panelu „EU dolazi – da li mladi ostaju?“ Radivoje Drobnjak iz Naučno-tehnološkog istakao je da mladi u Crnoj Gori imaju ozbiljan preduzetnički i kreativni potencijal kojim treba sistematski upravljati od početka brazovanja.
„Lijepo je da mladi u ranoj mladosti iskuse prilika da putuju, dadio školovanja, što srednjoškolskog što fakultetskog zvanja,realizuju u nekoj od zemalja Evropske unije ili svijeta, alisiguran sam da će ih to iskustvo vratiti u Crnu Goru i da će znanja i iskustva i vještine koje će usvojiti tamo mnogo bolje realizovati i valorizovati u Crnoj Gori“, rekao je Drobnjak.
Magistrantkinja na Fakultetu političkih nauka i preduzetnica Aleksandra Simoni pozvala je mlade da učestvuju u kreiranju politika.
„Voljela bih da budu aktivni i da učestvuju i da podižu svoj glas jer je neminovno da će ih u nekom trenutku neko morati čuti“, rekla je Simoni.
Omladinska radnica u Kancelariji za mlade Opštine Budva Katarina Vukadinović je poručila mladima da koriste prilike koje su im dostupne, posebno one koje slijede ulaskom u Evropsku uniju.
„Ako mladi i odu to ne treba da doživaljavamo kao neku fatalnu poruku, da je to odlazak zauvijek, već da su nam oni i tada reasusrs, pogotovo ako uzmemo u obzir onlajn funkcionisanje i digitalne načine saradnje. Ono što je bitno je da mi kao država pružimo osjećaj pripadnosti da nikad korjene ne zaborave“, rekla je Vukadinović.
